Ako u svijetu glazbe postoje žanrovi i kompozicije koje slijede bioritam čovjeka – otkucaje srca i ritam disanja, pa se tako primjerice čovjek uz Mozarta osjeća odlično, a techno glazba nas doslovce diže s kauča i busta na prirodan način jer nam nameće 96 beatova u minuti, što je onda u kolorističkom svemiru crvena boja? Je li ona nešto kao čovjek koji sluša tehno, a uz to još pije i Red Bull, ekstra jako energetsko piće koje nam ubrzava cirkulaciju, izoštrava vid i osjetila te ekspresno izaziva plimu osjećaja? To su samo neka od pitanja kojima su se u knjizi ‘The Red Book’, boji koja je u isto mjeri oblikovala povijest mode i politike, pozabavili Heide Christiansen i Martin Frans.
Crvena, prva boja koju je čovjek percipirao i nazvao
Uostalom, prije nego što 2025. osvane u 50 nijansi smeđe, budući da je Pantone Color Institute za boju godine proglasio Mocha Mousse, red je da se pozabavimo kraljicom među bojama – crvenom. Naime, ako je vjerovati povijesnim izvorima, crvena ne samo da je bila prva boja koja je dobila ime nakon crne i bijele, nego je bila i prva boja koju je čovjek mogao percipirati. Uostalom, već su se mnoge znanstvene knjige napisale o tome je li Homer naprosto previše volio crveno vino kada je tvrdio da je i more boje vina ili je kvaka bila u tome što se nitko nije dosjetio imenovati plavu boju. Pa čak i ako prihvatimo tu uvrnutu teoriju da je Homer sva remek djela napisao na nekim prirodnim steroidima, zanimljiv je podatak da je crvena boja i dalje prva boja koju osobe koje su privremeno izgubile vid mogu uočiti te da je tijekom godina bila tako moćna da su se oko nje doslovce lomila koplja.
Boja strasti, hrabrosti, ali i strogoće
No s druge strane, crvena ne samo da je bila snažnija, nego i agresivnija, a često je signalizirala da je neka biljka otrovna. Dovoljno je bilo posegnuti za kakvom sočnom crvenom bobicom ili ružom, ubosti se na trn i ugledati krv na prstu. Pa ti sada nađi motivacije da se pozabaviš imenovanjem plave kada crvena traži svu tvoju pozornost. Uostalom, nije bez vraga ova boja strasti i ljubavi koju kineske mladenke nose na vjenčanjima odabrana i za boju koja simbolizira oprez te ona s kojom se tako rado ističu nečije greške. “Sorry, ali prešao si crvenu liniju!”, znaju nam reći, prije nego li nam ispišu i koju kaznu. Iako je u svijetu mode postoji stara maksima koja kaže da s crvenom ne možeš nikako pogriješiti, činjenica je da postoje dokazi da su profesori koji su koristili crvenu olovku za ispravljanje zadaća bili daleko stroži od onih koji su to radili plavom.
Maksimalizam i crvena
Nije stoga čudo da su ovu snažnu boju poželjeli mnogi prisvojiti – od kardinala, revolucionara, socijalista, buntovnika preko fatalnih žena u crvenom, Palome Picasso i Valentina Garavanija pa čak i samog vraga. Dizajner Valentino Garavani je od crvene napravio pravi modni brend, a navodno je za sve kriva jedna dama u crvenoj baršunastoj haljini koju je vidio u operi i koja se toliko isticala u masi da je nikada nije mogao zaboraviti. Iako je nekada bila vrlo skupa jer se crveni pigment dobivao od puževa, ona je danas dostupna baš svima, a posebice u hladnom prosincu, mjesecu kada nam treba boja koja će nas zagrijati i dati nam ekstra energije za nove početke. Uostalom, ako je vjerovati istraživačima trendova, vrijeme minimalizma je već odavno prošlo, a 2025. furat ćemo sve one boje i krojeve koje odišu hrabrošću i originalnošću.
