anksioznost

Kako sam slučajno otišla na dopaminski detoks kao ekipa iz Silicijske doline i otkrila revolucionarna otkrića profesora Andrewa Hubermana sa Stanforda… I zašto se dopamin u našem tijelu ponaša kao ćudljiva razina vode u Veneciji koju treba pomno nadzirati

Svi koji su ikada osjetili na svojoj koži onu knedlu u grlu, osjećaj uznemirenosti ili napad panike, vjerojatno su se pokušali spustiti negdje u dubine sebe da otkriju uzrok. No introspekcija i ruminacija nisu sinonimi, jer jedno uzdiže, drugo spušta. Razliku najčešće naučimo tek što nas ovo potonje zakuca u pod. No kako onda pronaći pravu sredinu?

Dragi kavopije, žao nam je, ali možda biste trebali odložiti tu šalicu…

Kada bismo ljudsko tijelo zamišljali kao državu, mozak bi bio predsjednik, srce ministar unutarnjih poslova, a vagus živac… tajna služba. Neprimjetan, ali ključan. Onaj koji spaja, usklađuje, umiruje i, ako mu se zamjerite – polako, ali sigurno sabotira cijeli sustav.

Glasovne poruke su cool, a pozivi nisu, tvrdi generacija Z, koja bi nas radije blokirala nego se javila na mobitel. U čemu je kvaka?

Što se događa u našem mozgu kad čujemo frazu ‘Nemam vremena’ – i imamo li hrabrosti zamijeniti je nečim iskrenijim?

Čuli ste vjerojatno za flastere koji vas rješavaju anksioznosti oko kojih se povela velika rasprava djeluju li uopće. No kada smo čuli za ušne sjemenke koje se apliciraju u unutrašnju školjku uha na određene akupunkturne točke, a usput i sjajno izgledaju, tko još razmišlja o flasterima

Godinama smo drhtanje prikrivali jer nam se nije dalo drugima objašnjavati što nam je, jesmo li bolesni ili toliko nesigurni da je to “bolno za gledati”. A onda su stigla važna istraživanja koja nam pomažu da prigrlimo drhtanje te da se jednom zauvijek oslobodimo stresa koji, kao i svaka napetost, ako se prikriva i potiskuje ostaje predugo u mišićima i fascijama.

Zamislite ovo – ujutro birate između kave i čaja, u podne odlučujete želite li promijeniti boju kose, a navečer razmatrate želite li kod budućeg djeteta isključiti genetsku sklonost tjeskobi. U svijetu u kojem je CRISPR tehnologija već omogućila precizno “uređivanje” gena, pitanje nije više znanstvena fantastika. Pitanje je osobno. Tko ste – ako možete birati tko ste? I koliko je uopće etički zadirati u prirodu. Istražili smo – što je to osobni razvoj u doba genetskog izbora te hoćemo li uskoro ‘dizajnirati’ osobnosti, emocije i instinkte?