sreća na tanjuru

KOJA HRANA NAS ČINI SRETNIJIMA, A KOJA STRESIRA? Suprotno uvriježenom mišljenju, pizza nas neće utješiti

Kristina Stakor
15.06.2025.

Dragi kavopije, žao nam je, ali možda biste trebali odložiti tu šalicu…

Hrana – gorivo ili neprijatelj? Užitak ili uzrok grižnje savjesti? Prilika za predah ili opterećenje i obveza na čiju pripremu svakodnevno trošimo više vremena nego imamo? Naš odnos s hranom iznimno je kompleksan.

Čini se kao da se svakodnevno pojavi neka nova dijeta, režim prehrane koji jednu skupinu namirnica stavlja u fokus dok drugu pribija na stup srama i teško je popratiti što je zdravo, a što nije. I to samo kada u obzir uzmemo fizičko zdravlje. A što je s mentalnim?

Sve se više pozornosti (napokon!) pridaje tome kako hrana utječe na naše raspoloženje i psihu. U vrijeme kad je stres stalni suputnik, bilo je krajnje vrijeme obratiti pažnju i na to kako hrana doprinosi stresu i anksioznosti. I možda bismo u prvi mah pomislili da čokolada i čaša vina liječe sve boljke, no stručnjaci nas tjeraju da razmislimo još jednom te su stavili ove namirnice na popis onih koje potiču anksioznost.

Šećer

Iako nas već sama pomisao na komad čokoladne torte baca u bolji mood, istraživanja ne podržavaju ovu našu tezu. Jer stručnjaci kažu da početna energija koju imamo kad pojedemo nešto slatko potiče na daljnju konzumaciju šećera, no nakon što je dosegnuo vrhunac, šećer u krvi naglo pada i vodi u letargiju i loše raspoloženje. Konstantni skokovi i padovi šećera u krvi potiču oslobađanje adrenalina i kortizola što može rezultirati anksioznošću pa čak i napadajima panike.

Foto: Pexels / Jill Wellington

Kofein

Kava je obavezni modni dodatak i ritual osoba čiji je raspored pretrpan brojnim obvezama. Jedna jutarnja za početak dana, pa prijepodnevna za socijalizaciju, pa poslijepodnevna za razbuđivanje kada koncentracija počne ozbiljno padati… Zvuči kao prosječan radni dan, no stručnjaci upozoravaju da, premda većina podnosi manje doze kofeina, veće mogu izazvati treskavicu, nesanicu, ubrzane otkucaje srca, iziritiranost, glavobolju i tjeskobu. Također, prevenira apsorpciju vitamina B koji su nužni za opuštanje.

Pržena i procesirana hrana

Pizzu i pomfrit mnogi od nas bi stavili na popis kao omiljeni „comfort food“, no junk je zapravo teško probavljiv, pa može potaknuti simptome koji su okidači anksioznosti. U istu skupinu ulazi i procesirana, vrlo slana hrana koja potiče tijelo na oslobađanje adrenalina koji vodi do anksioznosti.

Tu su i različiti kemijski spojevi: neke limenke i plastična ambalaža su presvučeni kemijskim spojem bisfenolom A (BPA) kojeg se povezuje s promjenama raspoloženja. Ova je skupina hrane prepuna aditiva poput aspartama i monosodium glutamata te bojilima koji se također povezuju s promjenama raspoloženja i anksioznošću.

Alkohol

Jedan dobar izlazak može popraviti raspoloženje, ali mislite i na dan poslije… Doziranje je ključ jer alkohol utječe i na ritam spavanja, a neispavanost dovodi do tjeskobe i depresije.

Hrana za bolje raspoloženje

Treba uzeti u obzir da je sve navedeno generalizirani popis koji bismo svi trebali imati na umu kad nas ulovi glad i želja da se opustimo u stresnim socijalnim situacijama. No ne treba zanemariti ni individualne potrebe, pa tako primjerice osobe koje imaju intoleranciju na gluten mogu osjetiti neke simptome anksioznosti, depresije ili umora i iscrpljenosti ako jedu namirnice koje sadrže gluten (oprez, vreba i u umacima kao što je soja sos). A svakako ti simptomi mogu biti i alarm da bolje istražimo alergije i intolerancije.

Pa što bi onda trebalo biti na našem jelovniku kako bismo se osjećali bolje, spavali čvršće i manje strahovali od tjednih sastanaka?

Povezanost mozga i probave puno je jača nego što možda mislimo i ono što jedemo ima veliki utjecaj na to kako se osjećamo. Povremena kockica čokolade neće nas baciti u iznenadni očaj, no ne bi trebala biti donja baza naše prehrambene piramide.

Trebamo biti sigurni da unosimo dovoljno vitamina i minerala te antioksidansa kroz dnevne obroke, pa bi se u njima trebalo naći zeleno lisnato povrće, cjelovite žitarice, orašasti plodovi, probiotici, mahunarke, omega-3 kiseline (u lososu), šparoge, avokado, jaja, kamenice…

I još jjedan važan naputak stručnjaka: ne preskačite obroke, jer skokovi u razini šećera u krvi mogu utjecati i na osjećaj tjeskobe.

Naslovni vizual: Pexels / Ron Lach

Pročitaj više

Komplicirano je. Jako!

Nekada davno izraz ‘oš furat’ je bio binarne naravi jer mogli ste dobiti rezultat 0 ili 1. Danas su se pak romantični i seksualni odnosi toliko zakomplicirali da imamo osjećaj kao da pred sobom imamo kakve kripto-šifre. Upoznajte 11 glavnih tipova suvremenih veza koje su nam na raspolaganju 2025. godine. Nismo astrolozi, ali već znamo da će biti puno drame. No, zar to ne vrijedi i za dobru staru monogamnu vezu?

Od euforije do nejavljanja

Kraj godine je blizu, revizori su već obavili sve što su trebali u vašoj firmi, no što je s vašim emocijama? Želite li saznati zašto se ona potencijalna ljubavna veza nikada nije razvila. Istražili smo prave razloge. Čitajte na vlastitu odgovornost.

jutarnja rutina

Mnogima je kava neizostavni dio jutarnje rutine, no poništava li ona djelovanje vaših rituala njege kože?

Bolje verzije starog modela?

Imate osjećaj da non stop furate s jedno te istim tipom partnera? Vrijeme je da upoznate koncept ogledala i iskreno porazgovarate sa svojom tvrdoglavom slikom

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.