Monica Bellucci, Marina Abramović, a kako stvari sada stoje, uskoro će se klubu obožavatelja pridružiti i Angelina Jolie koja nije smogla snage reći ne filmskoj ponudi da otjelotvori veliku opernu divu 20. stoljeća, a čiji će film biti prikazan ove godine na Venecijanskom filmskom festivalu. No jesmo li u lovu na velike i senzacionalne priče malo pretjerali sa svim tim tragičnim interpretacijama i glorifikacijama smrti i slomljenim srcima?
Kažu da život piše najbolje romane, ali da često baš i nema stila te da knjiga nije ništa drugo nego život kada iz njega izbaciš sve one dosadne dijelove i malo ga dotjeraš. Pa ipak, kako je onda moguće da su memoari dosta dugo smatrani ‘nižim oblikom’ pisanja. Ta sjećate se samo kako su se pojedinci zgražali kada je princ Harry objavio svoju priču: “Pa kako se samo usuđuje! Bolje da je šutio! Ovo je cringe!”
Kada je 1857. francuski pisac Gustave Flaubert zbog veličanja preljubništva u svom ‘nemoralnom’ romanu ‘Gospođa Bovary’ završio na sudu, prestrašeni Flaubert se izvukao rečenicom da je ponašanje glavne preljubnicu osudio time što ju je na kraju romana ubio arsenom. No, čini se da je povijest književnosti prepuna nesretno preminulih preljubnica. Lara u Pasternakovom romanu ‘Doktor Živago’ završi u logoru, Hester Prynne – glavna junakinja romana ‘Grimizno slovo’ zbog preljuba mora nositi grimizno slovo ‘A’ koje označava da je preljubnica, a Tolstojeva Ana Karenjina pod vlakom. No jesu li sve Madame Bovary ovoga svijeta imale tako tešku sudbinu provjerili smo u knjizi ‘Povijesti ljubavnica’ Elizabeth Abbott.
Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.
Naša web stranica koristi kolačiće (cookies) kako bi pružila najbolje iskustvo pregledavanja. Korištenjem web stranice pristajete na njihovu uporabu, dok blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće biti dostupne.