na mladima svijet ostaje

RAZMAŽENI, BOGATI, OSVIJEŠTENI, OVISNI O TEHNOLOGIJI… Kakvi će biti pripadnici generacije Alpha?

Kristina Stakor
01.06.2025.

Što dolazi nakon Boomera, milenijalaca i Zoomera? Generacija Alpha, prva generacija koja ne poznaje svijet bez interneta i umjetne inteligencije

Otprilike svakih 15-ak godina dolazi do smjene generacija: nakon Drugog svjetskog rata pojavili su se Boomeri, pa generacija X, milenijalci sve do Gen Z-a koji i dalje izaziva čuđenje među ranijim generacijama. Oni su rođeni između 1997. i 2010., no što dolazi nakon njih?

Prva generacija koja je rođena u potpunosti u 21. stoljeću, ne zna za svijet bez interneta, društvenih mreža i umjetne inteligencije nazvana je prema prvom slovu grčkog alfabeta: Alpha.

Tko su Gen Alpha?

Potomci milenijalaca i starijih pripadnika Gen Z-a, Alphe su rođene (i rodit će se) otprilike između 2011. i 2025. godine, kao generacija odrasla okružena suvremenim tehnologijama koje čine dio njihove svakodnevice od najranije dobi.

I koliko god se njihovi roditelji trudili ograničavati vrijeme provedeno na ekranu, činjenica jest da će se s tehnologijom snalaziti bolje nego ijedna generacija dosad. A ona će utjecati i na neka njihova očekivanja, pa neće primjerice, pokazivati interes za tradicionalnu televiziju, ali i na način na koji uče i socijaliziraju se.

Ulogu u tome svakako je imala i pandemija, zbog koje su mnogi od njih pohađali školu preko ekrana i družili se s vršnjacima uglavnom preko društvenih mreža, ali su i generacija koja je zbog toga možda provela i više vremena s roditeljima nego što bi to inače. A moguće je da će s njima i duže ostati živjeti negoli su to neke ranije generacije – zbog duljeg školovanja i kasnijeg ulaska na tržište rada.

No neki među njima na njega su zakoračili u vrlo ranoj dobi, radeći kao influenceri na društvenim mrežama, stvarajući najrazličitije sadržaje, poput kuhanja, šivanja, ocjenjivanja igrica: odrastanje s tehnologijom znači i da vrlo rano mogu spoznati i iskoristiti njezine potencijale. A njihovi vršnjaci takve sadržaje konzumiraju, kao i brojne reklame koje ih prate na digitalnim platformama (56% roditelja generacije Alpha tvrdi da njihova djeca gleda sadržaje povezane sa shoppingom poput unboxinga, izvještava Insider Intelligence).

Foto: Pexels / Helena Lopes

S obzirom na to da se novije generacije milenijalaca i Gen Z kasnije odlučuje na zasnivanje obitelji te mnogi od njih (barem u razvijenijim zemljama) obično imaju samo jednog potomka, pripadnici generacije Alpha, smatraju prognostičari, imaju veće šanse da budu jedinci, dobivaju potpunu pažnju svojih roditelja, a djelomično i zbog toga veće šanse da budu razmaženi, sebični i očekuju instant zadovoljenje svojih potreba. Oni su generacija s najvećim materijalnim mogućnostima dosad, ali i ona koja će odrastati u okruženju sve većih društvenih podjela temeljenih na materijalnom statusu, u netradicionalnim obiteljima.

Zašto uopće imenujemo generacije

No koliko zapravo razlika postoji između pripadnika generacije Z rođenog 2009. i Alphe rođenog 2012.? Jesu li milenijalci rođeni 1995. doista toliko drugačiji od Zoomera koji su na svijet došli 1998.? Podjele i granice među generacijama su poprilično arbitrarne. A zašto uopće i postoje?

To je kreativan način da definiramo i imenujemo neke razlike koje primjećujemo među onima starijima ili mlađima od nas, a prije svega koriste marketingašima, analitičarima, kulturalnim i društvenim komentatorima.

Neki od njih na imenovanjima generacija i definiranjem njihovih karakteristika izgraditi cijele karijere, trudeći se pokazati razlike među njima i pomoći onima zaduženima za osmišljavanje oglašivačkih strategija u jedinstvenom pristupu novim naraštajima koje baš i ne razumiju.

Generaciji Alpha ime je nadjenuo osnivač australske konzultantske agencije Mark McCrindle koji smatra da je nakon kraja latinskog alfabeta s generacijom Z vrijeme za novi početak. Ono što stručnjaci i prognostičari danas mogu ustvrditi jesu činjenice da se nove generacije rađaju s obiljem informacija nadohvat ruke. No još nisu pretpostavili kako će oni te informacije i koristiti.

Kakav stav će imati prema klimatskim promjenama i kako će se s njima nositi. Za koga će glasati i što će utjecati na njihove stavove i uvjerenja? Kako će reagirati na društvene podjele uzrokovane kapitalizmom? Kako se najstariji pripadnici ove najmlađe generacije bliže tinejdžerskim godinama i zrelosti, nećemo morati dugo čekati na te odgovore. No naša je zadaća da već sad stvaramo uvjete i legislative koje će osigurati da se tehnologija ne koristi protiv njih, za stvaranje i širenje lažnih vijesti.

Naslovni vizual: Pexels / Ron Lach

Pročitaj više

work work work

Odmalena nas ispituju „a što ti želiš biti kad odrasteš“, a čini se da mnogi diljem svijeta još gaje (dječje) snove o bivanju pilotima, pokazali su podaci Google tražilice. Na drugom mjestu je, možda pomalo iznenađujuće zanimanje „pisac“. Pa što neki posao čini onim iz snova?

Strah od promjene posla

Novo radno mjesto, novi suradnici, manje plaće, a uz to sve i novi šef s novim pravilima. Hm, čini se da financijska kriza nikad ne dolazi sama. Nudimo super plan kako zavoljeti promjene na poslu, prilagoditi se izazovima te izvući maksimum iz sebe.

Overthink stigma

Isključite misli, usredotočite se na sada i ovdje, prakticirajte mindfulness, jer pretjerano razmišljanje vodi u anksioznost i propast. Možda razmišljamo previše ili nam je realna slika, a koja sadrži i nešto loših prognoza previše draga, no ide li i vama na živce ova hajka koja se podigla oko te opake riječi overhink? I zašto glavnog negativca ne nazovemo pravim imenom – negative thinking, a ne overthinking.

IMPOSTER SYNDROME

Prikrade li vam se ikad osjećaj, kad vam svi čestitaju na nekom poslovnom uspjehu ili novom projektu, da niste zaslužili pohvale i da je sve to nepravedna puka sreća…

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.