Anti-aging navike

6 NAČINA DA SI PRODUŽIMO ŽIVOT: Promijenimo baterije, ali i funkcije

Tamara Radan
14.06.2026.

Hura! Tko želi može proživjeti i do 1000 godina. Pa nek vam sad netko kaže da stari Rim ima više od 3000 godina! Upute za produženje života!

Ako je vjerovati uputstvima za uporabu, čovjek spada u jedan od najrazvijenijih modela evolucije. Ako ga dobro održavate, može izdržati čak i do 120 godina. Ma može on i još više, kažu znanstvenici sa Sveučilišta Freiburg koji su upravo otkrili SGK1 gen koji navodno upravlja starenjem svih živih bića.

Kako mali radi? Ako ga išaltate, bezobraznik više ne proizvodi molekule bjelančevina koje izazivaju proces starenja. U prvim testovima crvići su tako proživjeli umjesto 18 – 60, 80 ili čak 120 dana. Prevedeno na čovjeka, to sad znači da bismo mogli živjeti i do 500 godina starosti.

Umor materijala

No, biogerontolog Aubrey de Grey sa Sveučilišta Cambridge ide još dalje tvrdeći da bismo, ako srežemo količinu hrane koju unosimo u sebe, mogli poživjeti do 1000 godina. Mislimo, ako vas se da. Da se njega pita, glavni krivci za starenje su ovoga puta: kronični umor naših stanica, mutacije i skladištenje otrova. Dakle, što se naše stanice za života češće dijele, to se više umore, to je valjda ono što se zove umor materijala.

Osim što te jadnice-stanice moraju skladištiti hranu, otrove iz okoliša, a onda se to još sve umnogostručava zahvaljujući njihovoj diobi. Ako su stanice, ne daj Bože oslabljene, ili su ih zahvatile neke mutacije kao što je rak, one se jednostavno raspadaju i isključuju neke važne funkcije kao što je ona proizvodnja enzima. Ne biste li ih nasanjkali, da puno duže rade, za istu cijenu (kao i vaš šef vas), evo nekoliko uputa!

Regulirajte energiju

Najefektivnija metoda starenje glasi: post. Eto, kad su si miševi mogli kojekakvim dijetama produžiti životni vijek za 30 posto, što ne biste i vi mogli malo stegnuti taj remen. Ako niste znali – žvakanjem hrane vi zapravo pobuđujete izmjenu tvari i proizvodnju inzulina u vašem organizmu, a pri tome se oslobađaju slobodni radikali tj. agresivne veze kisika koje uništavaju tkivo, gene i ubrzavaju proces starenja.

Foto: Unsplash+

Što češće izvući šteker, to bolje

Znate kako je vruć komp koji se nikada ne gasi. Isto tako, dok se vi nervirate i radite puno parom pod stresom vaše tijelo oslobađa adrenalin. Posljedice? Raste krvi tlak, razina šećera u krvi i ponovo se oslobađaju slobodni radikali. No to nipošto nije sve! Stres još napada i naši imuni sistem i sprječava proizvodnju telemerase koja se pak brine za diobu stranica i pomlađuje tijelo izvana.

Mijenjajte mjesto!

Ništa ne pomaže tako puno kao kretanje, budući da ono potiče diobu stanicu, izgradnju mišića i sprječava osteoporozu. Studije su tako pokazale da je smrtnost kod starijih ljudi, koji dnevno izdvoje pola sata na šetnju, prema onima koji glume krumpire na kauču za 60 posto manja.

Napunite baterije!

Glavni razlog starenja je gubitak stanica u srcu, mozgu i mišićnom tkivu. E, tu sad ne može pomoći ništa nego terapija stanicama – jednostavno kao što si na zube ugrađuje dijamante, u nos piercinge, tako i u vaše staro tijelo izvolite ugradite potpuno nove stanice i vi šljakate k’o pripravnik.

Foto: Unsplash+

Promijenite funkcije

Možda ćete se sada čuditi, no molitva pomaže. Svećenici u principu žive puno duže od ostalih smrtnika. Kad ste već zapeli – od 4-5 godina više.

Stand-by pogon

I posljednja od anti-aging taktika, ujedno i najjednostavnija glasi – čekati i čekati. Za razliku od naših baka i djedova mi živimo u prosjeku 20 godina duže. Dakle, tko ima strpljenja čekati još 20 godina, možda će se moći omastiti užitkom druge generacije koja će valjda više i smisliti neku pilulicu za produženje mladosti.

Naslovni vizual: Canva

Pročitaj više

"Što zapravo radi vaša tvrtka?"

Slang, žvaka, poštapalice, nezainteresiranost, klišeji, tračanje, razgovori o novcu i klasik nad klasicima – pitanje kada možete uzeti prvi godišnji

Unutarnji neprijatelj

Nemojte se iznenaditi ako shvatite da možda nesvjesno sabotirate sami sebe. Ovo su 3 znaka da možda patite od straha od sreće.

4-dnevni radni tjedan

Je li 4-dnevni radni tjedan samo trenutni hir ili stvarna šansa za ono što zovemo život u balansu? Učimo od Nizozemaca koji su upravo uveli 32-satni radni tjedan, a za ovaj super sistem rada možemo zahvaliti upravo ženama.

Nitko nije ove moderne neuroze toliko dobro opisao kao Jean Garnett u svom ispovjednom članku, eseju The Trouble With Wanting Men, koji je gotovo postao viralna priča The New York Timesa. Na prvi pogled članak slijedi narativ četiri prijateljice iz Seksa i grada koje se nalaze da bi kroz smijeh podijelile svoje muke s dejtanjem. A kada se sve zbroji i oduzme, glavni problem glasi da se moderne Njujorčanke stalno susreću s jednim tipom – ambivalentnim muškarcem koji ih prvo silno želi, a onda naglo postane zbunjen.

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.