Užitak i bol
Što se odvija u našem mozgu za vrijeme kupovine, pitaju se godinama muškarci? Vrlo jednostavno! U trenu kada ugledamo savršeni komadić tkanine oslobađa se hormon dopamin koji naše tijelo doista ispunjava zadovoljstvom kao za vrijeme seksa. Doduše, neke od nas za vrijeme kupovine vode pravu malu borbu između užitka i boli. Naime, u jednom drugom dijelu mozga zvanom insula može doći do negativnih emocija, ako se u sjećanju prizovu bivša iskustva s prekoračenjem limita na kreditnoj kartici. No, iskusne šopingholičarke su vrlo brzo otkrile i to da korištenje kreditne kartice sprječava da se insula aktivira tako da se djelovanje dopamina može osjetiti cijeli dan. A što se muškaraca tiče, pretpostavljamo da oni idu u šoping s malim podsjetnicima na kojima su ispisana četiri i pol racionalna faktora prilikom odlučivanja u kupovini, a to su: 1. cijena, 2. kvaliteta, 3. udobnost, 4. užitak i frtalj etike.
Psihička energija
A što se događa u ženskom mozgu nakon kupovine? E, to bi se više moglo usporediti s čudotvornom energijom kakvog medija i vidovnjaka. Ok, možda pretjerujemo, no činjenica je da brand bez naše psihičke energije ne vrijedi ništa, u što će nas uvjeriti brdo pokusa. Jedan od njih govori da ljudi uopće nisu u stanju razlikovati između 5 vrsta sokova ako im zavežemo oči, a s druge strane pojedini napici im doista daju krila. Jer, kako drugačije objasniti podatak da je grupa kojoj je rečeno da je popila napitak koji poboljšava mentalne sposobnosti briljirala u testu inteligencije, za razliku od pokusne grupe koja nije dobila priliku gucnuti iz pehara supermoćnog soka.
Kupci odlučuju!
Iako u svim scenarijima budućnosti kupci izgledaju kao praznoglavi roboti koji kupuju ono što im se naredi, povijest je prepuna slučajeva u kojima je kupac kralj koji jednim potezom palca određuje hoće li neki proizvod nestati u ropotarnici povijesti ili postati in. Uostalom, vlasnici Timberlanda, marke kvalitetnih visokih cipela nepropusnih na vodu koje su lansirane 1973. godinama nisu imali pojma tko su njihovi kupci. Iako su se u prvom redu obraćali radnicima, nemalo su se iznenadili kada ih je prihvatila hip hop i R&B kultura kojoj se svidjela kombinacija kvalitete, povoljne cijene i ne manje bitno – to što ih nitko nije forsirao na kupovinu.
Znači li to da smo doista dosegli otpornost na reklame pa će kupci uzvratiti udarac napornim brandovima tako što će ih bojkotirati? Iako se oko 2000. godine, kada je Naomi Klein objavila knjigu ‘No logo’ na trenutak doista činilo da će marke možda stvarno nestati, ispada da je generacija Y još više zainteresirana za trošenje od nešto pesimističnije generacije X. I doista, mladi tjedno provedu 145 razgovora o brandovima, a šansu imaju samo brandovi koji uspiju postati dio pop kulture. Najbolji primjer su Axe dezodoransi koji su postali tako uspješni jer su osvajali zabavnim filmićima, originalnim partijima i forama, a tek onda proizvodom.
Tajni agenti
Jedino za što bismo se trebali zabrinuti jesu dobrovoljci koji nam pod krinkom neobaveznih razgovora uvaljuju tuđe proizvode, a takvih samo u najjačim agencijama ima preko 125 000. Iako se protiv ove metode reklamiranja već podižu protu-zakonske mjere koje govore da se tajni agent svaki put mora identificirati, kada malo bolje pogledamo ima nešto u onoj staroj izreci da je jedina razlika između informacije i reklame njihova učestalost pojavljivanja.
Naslovni vizual: Canva
