10 PITANJA O VALENTINOVU: Je li Shakespeare kriv jer voljenima darujemo slatko?

Nika Kovačić
09.02.2025.

Kako je praznik ljubavi s godinama postajao sve romantičniji i hoćete li ga možda ove godine bojkotirati jer pada baš na petak?

Kojeg Valentina od trojice svetaca zapravo slavimo?

Nejasnoća oko toga kojem je sv. Valentinu praznik zapravo posvećen intrigira već stoljećima, jer Rimokatolička crkva spominje čak tri sveca s tim imenom. Prvi je potajno vjenčavao parove u vrijeme kada je car zabranio brakove kako bi mogao poslati više neoženjenih muškaraca u rat. Drugi je pokušao osloboditi mučene kršćanske zatvorenike pod rimskom vlašću (dok je slao ljubavne poruke kćeri tamničara, potpisujući ih s “tvoj Valentin”). Treća teorija manje se odnosi na strastvenu ljubav (Eros) i više na kršćansku ljubav (Agape) – priča o čovjeku koji je odbio odreći se svoje vjere. No koji god Valentin bio vaš favorit, zapravo se glavna priča uvijek vrti oko rizika poduzetog zbog ljubavi.

Kada pričamo o zaljubljenosti, ne bi li zapravo trebalo slaviti Dan svetog Rafalea?

No kakva bi to bila ljubavna priča da u njoj nema neke drame pa se tako na internetu vode rasprave ne bi li zapravo trebalo slaviti jednog drugog sveca jer sv. Valentin nije povezan s pronalaženjem ljubavi nego njen zaštitnik, a to znači da bi trebalo slaviti Dan sv. Rafaela jer je on bio zaštitnik ‘sretnih susreta’ i svih onih brzopletih swipeova na Tinderu koji se pretvore u nešto veće.

Kako je Dan ljubavi izgledao u pogansko doba?

Luperkalija se slavila 15. veljače, a prema History Channelu ona je izgledala ovako: “Kako bi započeli festival, članovi Lupercija, reda rimskih svećenika, okupljali su se u svetoj špilji u kojoj je, prema vjerovanju, vučica odgojila Romula i Rema, osnivače Rima. Svećenici bi žrtvovali jarca, za plodnost, i psa, za pročišćenje. Zatim bi rezali kožu jarca na trake, umakali ih u krv i njome nježno udarali žene i polja, vjerujući da će im to donijeti plodnost u nadolazećoj godini.” Kasnije bi mlade žene stavljale svoja imena u veliku urnu, a neženje bi izvlačili ime i na taj način su postajali parovi za narednu godinu, a mnoga su partnerstva završavala brakom. “Rimski romantičari bili su pijani i goli”, rekao je Noel Lenski, profesor religijskih studija na Sveučilištu Yale. No s vremenom, ovaj praznik je postajao sve romantičniji.

Tko je prvi došao na ideju da se šalju valentinovske čestitke?

Tradicija svetog Valentina nastavila se kroz stoljeća, ali tek u 14. stoljeću netko je prvi put zapisao običaj slanja ljubavnih pisama, poznatih kao valentinovske čestitke. Geoffrey Chaucer, poznat po Canterburyjskim pričama, napisao je pjesmu Parlament ptica, u kojoj se prvi put spominje Valentinovo:

“Jer to bijaše na dan svetog Valentina,
kad svaka ptica sebi traži para,
i golema se tada gužva stvori,
da nigdje na zemlji, ni u moru, ni na stablu,
ni na jezeru, mjesta ne ostade.”

Tko je idejni tvorac onoga ‘slatko za Valentinovo’?

Morali smo pričekati još nekoliko stoljeća da Shakespeare u Hamletu stvori poveznicu sa slatkišima riječima “slatkiši za slatkicu”, nakon čega više nije bilo povratka.

A tko je kriv da danas masovno kupujemo čokoladna srca?

Sjećate se onih priča o ljubavnom napitku? Možda je to bila baš čokolada koja je isprva postojala samo u tekućem obliku. Tek su je 1840-ih slastičari pretvorili u čvrste slastice. Richard Cadbury, jedan od prvih proizvođača čokolade, zaslužan je za to što su čokoladni bomboni postali tradicionalni poklon za Valentinovo. Dizajnirao je raskošno ukrašene kutije za svoje čokoladne slastice, no tvrtka Cadbury ne polaže pravo na slavne srcolike kutije koje danas darujemo voljenima. Prema New York Timesu, one su se pojavile 1890-ih. U isto vrijeme kada je Richard Cadbury usavršavao čokoladne bombone, tvrtka New England Confectionery Company (NECCO) razvijala je svoje poznate valentinovske slatkiše. NECCO je 1847. godine počeo koristiti prve strojeve za proizvodnju bombona, a dvadesetak godina kasnije osmislili su legendarne “bombone s porukama”, danas poznate kao “conversation hearts”. Ovi bomboni s porukama proizvode se još od 1902. godine, a svake godine dobivaju nove natpise. A kutije u obliku srca, često su se koristile za čuvanje ljubavnih pisama nakon što bi se čokolada pojela.

Koja je veza između čokolade i ljubavi?

Veza između čokolade i ljubavi zapravo se može objasniti znanošću. Kada se zaljubimo, naš mozak oslobađa kemikaliju zvanu feniletilamin. Zanimljivo, upravo se ta tvar nalazi u čokoladi. Iako je današnja čokolada ne sadrži u dovoljnoj količini da bi djelovala kao afrodizijak. No Azteci su je u prošlosti koristili u ljubavne svrhe. Osim što su čokoladu darivali na vjenčanjima, poznato je da ju je aztečki vođa Montezuma konzumirao prije romantičnih susreta.

Zašto srce povezujemo s Valentinovom?

Oblik srca simbol je ljubavi, ali jedva da podsjeća na organ u našim prsima. Zašto je to tako? Na drevnim kovanicama iz Kirene, grada-države na području današnje Libije, prikazan je otisak sjemenke biljke silphium. Ta sjemenka nalikuje današnjem obliku srca. Silphium je bio središte ekonomije drevne Kirene jer je bio cijenjen zbog svojih ljekovitih svojstava – koristio se za liječenje kašlja, ali i kao prirodni kontraceptiv. Bio je vrlo tražen diljem Mediterana. Silphium je rastao samo u divljini i nije se mogao uzgajati. Baš poput srca koje simbolizira, ova se biljka nije mogla pripitomiti, a pokušaji da je se kontrolira možda su doveli do njezina izumiranja.

Kako je Kupid od vraga postao anđeo?

Kupid je bio rimski bog ljubavi. Tijekom vremena prošao je kroz potpunu promjenu imidža – u interesu trgovine. Prema časopisu Scientific American, izvorni Kupid bio je prava sociopatska figura: “vrag koji nesretne ljude podvrgava otrovnoj požudi.” Zvuči strašno! Pokušajte to staviti na čestitku, marketinški odjelu. No, s vremenom se Kupid pretvorio u debelu bebu koja nosi slatke poruke poput: “Hoćeš li biti moj Valentin?” U 1800-tima, proizvođači čestitki počeli su koristiti renesansne prikaze Kupida, prilagođavajući se tadašnjim estetskim trendovima i slaveći neviniju stranu romantike.

Budući da Valentinovo ove godine pada u petak, hoćete li ga bojkotirati?

Hm… Možda će odlazak u dućan kada je društveno prihvaćeno da se ‘petkom bojkotira kupovina’ opet imati u sebi nešto buntovno… No čak i ako ga odlučite s guštom preskočiti, dobro je znati da mnogi 15. veljače slave SAD (Singles Awareness Day) te si priušte vrhunski večeru ili kanticu omiljenog sladoleda pred Netflixom, i to baš u društvu osobu koja ih nikada nije ostavila na cjedilu.

Pročitaj više

Walk the Talk

Ljubav nije matematika, pa ipak, ako ljubav nisu ni Sawyer ni Bateman, a ni Jack, postoji li zlatna sredina? Netko tko vam oduzima dah, a istovremeno je vaša sigurna luka? Tražimo li previše? Nemoguće? Ili je problem u tome što smo kao djevojčice često pjevušile onu „Traži se dečko“ i malčice preozbiljno shvatile stih „… napola anđeo čuvar i napola vrag“?

Znate onaj osjećaj da lebdite u sedmom nebu ili par metara od zemlje? E pa izgleda da je došlo vrijeme da se ljubav spusti na zemlju, a spektakularne ljubavne geste ustupe mjesto sitnim znakovima pažnje i naklonosti. Hm, znači li to sada da se nove generacije boje razorne snage ljubavi?

Pozor! Visoka mogućnost zaraze!

Zašto sve više mladih oblikuje svoje ljubavne želje i životne planove vodeći se vanjskim faktorima kao što su tuđe fotke na društvenim mrežama, a ne prema vlastitim osjećajima

Potpuno organski uzgojena hrana, strog režim prehrane, svakodnevna tjelovježba, privatni treneri, mnogobrojni suplementi, vitamini, minerali… u današnje vrijeme dostupno nam je sve navedeno, no istovremeno imamo povijesno visoke stope poremećaja u prehrani, dijabetesa, karcinoma, anksioznosti, depresije te posjeta liječnicima i vremena provedenog u bolnicama. Gdje se dogodio kratki spoj? Jesmo li, vodeći se idejom o zdravom životu, otišli u drugu krajnost koja nam zapravo šteti? Je li uopće moguće usvojiti odviše zdrav životni stil?

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.