Multimedijska instalacija Davora Sanvincentija

OKO SPAVA, UHO DIŠE: Uronimo u zvukom bogata životinjska staništa Europe

Nika Kovačić
04.04.2024.

Od utorka 16. travnja do utorka 30. travnja ove godine u izložbeno izvedbenom prostoru KONTEJNER bit će izložena tankoćutna multimedijska instalacija umjetnika Davora Sanvincentija oko spava, uho diše. Naime, instalacija zahtijeva intiman postav koji omogućuje potrebnu posvećenost posjetitelja zbog čega neće biti službenog otvorenja izložbe; posjetitelji su pozvani doživjeti rad u vlastitoj samoći, za vrijeme trajanja izložbe i u radno vrijeme KONTEJNER-a: pon pet: 16–20h; sub: 11–15h. Kustosica izložbe je muzikologinja Davorka Begović.

“Gotovo je bio mrak kad sam pronašao ostatke njegova plijena. U sjeni je krv izgledala crno. Plijen grabežljivca je poput vrućeg pepela umiruće vatre. Sati tame, kao što su noć i san, neophodni su anorganskom i organskom carstvu. Čak ni Mjesec ne sja svake noći, nego ustupa mjesto tami.” D.S.

Oko spava, uho diše, multimedijska instalacija Davora Sanvincentija, polazi od terenskih zvučnih zapisa životinjskih staništa. Rad je proizišao iz kompleksnijeg višegodišnjeg projekta koji je obuhvaćao umjetničko i tehnološko istraživanje te inženjerski rad, realizirano u suradnji s inženjerom elektroakustike Miodragom Gladovićem. Sanvincenti i Gladović izradili su takozvanu zvučnu zamku kako bi mogli bilježiti zvukove životinjskog svijeta noću, te približiti ljudskom uhu i oku trenutke u kojima životinjsko carstvo živi slobodno, lišeno ljudske prisutnosti.

Zvučna zamka omogućila je približavanje spektru koji nam je nepoznat; ulazak u intimu zvukovlja divljih bića i njihove akustičke okoline na mikrolokacijama nacionalnih parkova Risnjak u Hrvatskoj i Peneda – Gerês u Portugalu. Snimke također daju značajan doprinos procjeni bioraznolikosti navedenih područja u odnosu na antropogenu buku i zvučno onečišćenje, što ih čini vrijednom arhivskom građom i za buduće generacije. Iz prikupljenog materijala, Sanvincenti stvara višekanalnu audiovizualnu instalaciju kojom posjetitelja stavlja u stanje neizvjesnosti koje provocira napetost slušnog aparata te mijenja način slušanja i našu auditivnu percepciju, istovremeno stvarajući suosjećanje prema prirodi i životinjskom svijetu.

Baveći se filozofijom zvuka i psihoakustikom, Sanvincenti se u mnogočemu oslanja na djelovanje izvanredno utjecajne skladateljice i umjetnice Maryanne Amacher, od koje i preuzima naslov instalacije, ali i na djelovanje drugih pionira_ki teorija i razumijevanja slušanja.

Davor Sanvincenti (1979.) je multimedijalni umjetnik čije se područje djelovanja nalazi u fenomenologiji audiovizualnog i antropologiji vizualne kulture. Djeluje u medijima filma i videa, fotografije, fizičke svjetlosne i zvučne instalacije te audiovizualnog performansa. U svojim se radovima bavi konceptom iluzije, istražujući moguće granice ljudske percepcije te konstrukcije iskustva. Izlagao je na brojnim međunarodnim izložbama i festivalima kao što su Device_art (Montreal), Biennale des Imaginaires Numériques (Aix-en-Provence), 28. Muzički Biennale Zagreb, International Film Festival Rotterdam, Edinburgh International Film Festival, Ann Arbor Film Festival (SAD), Curtas Vila do Conde (Portugal), EXiS International Film Festival Seul, Imagine Science Film Festival – New York. Dobitnik je mnogih nagrada te je sudjelovao na umjetničkim rezidencijama u SAD-u, Francuskoj, Nizozemskoj, Portugalu, Mađarskoj i Litvi.

PIE1060

Program je sufinanciran sredstvima Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija RH. Istraživački dio projekta realiziran je u sklopu projekta Arc-hive, a dio snimaka korištenih u radu u sklopu rezidencijalnog programa European Media Art Platform u gnrationu (Portugal), uz potporu potprograma Kultura Kreativne Europe Europske unije.

Pročitaj više

Glas kritike

Momčilo Otašević, jedan od najpoznatijih kazališnih, filmskih i televizijskih glumaca, osim što redovito oduševljava publiku svakom svojom ulogom, zavidno dobro žonglira mnoštvom poslovnih obveza. U kratkom predahu između snimanja, za Mood.hr podijelio je prednosti i mane užurbanog rasporeda, osvrnuo se na vlastite dramske početke te progovorio o društvenoj odgovornosti neodvojivoj od glumačke profesije.

Od prvih lakovjernih ideja da nas Mjesec čini ludima preko obećanja ludih menadžera koji učestalo koriste izraze kao što su ‘to infinity and beyond’ pa sve do holivudskih fantazija o životu na drugim planetama, Svemir i Mjesec su postali neiscrpno vrelo inspiracije.

Naši daleki preci iz pećina bi bili zadivljeni – jer konačno smo smislili kako će sve te divlje životinje i fascinantne priče oslikane na pećinama doista oživjeti. Dovoljno ih je dotaknuti jednim klikom!

Superman neka ostane. Ostali, razlaz!

Ima li uopće smisla govoriti o filmskim žanrovima otkako je Oscara dobio film koji je prekinuo sa svim tradicijama – ‘Sve u isto vrijeme’, a grčki redatelj Yorgos Lanthimo je u svom filmu ‘Ubojstvo svetog jelena’ ubio i linearnu naraciju. Uostalom, i Woody Allen je svoj posljednji film ‘Coup de Chance’ prikazan u Veneciji definirao kao romantični triler. No s druge strane, dajte bilo što samo da se riješimo tih napornih superjunaka. Superman je i više nego dovoljan da spasi svijet.

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.