GEOMETRIJA S DUŠOM

PRVA MOOD.HR ONLINE IZLOŽBA FOTOGRAFIJA: ‘Zagreb Boogie Woogie’ Josipa Šuše

Aleksandra Orlić
08.04.2023.

Ako ima istine u onom što govore – da su ponekad objašnjenja suvišna jer fotografije govore više od tisuću riječi, Josip Šuša bi zacijelo bio pravi ‘haiku fotograf u duši’ koji je uspio napraviti malo čudo jer nam je iz samo tri osnovne boje – crvene, plave i žute – ispričao barem nekoliko romana.

Francuski redatelj Jean-Luc Godard bio je opsjednuti trima primarnim bojama te je od svojih snimatelja, kostimografa i scenografa tražio da upravo crvena, plava i žuta dominiraju većinom njegovih kadrova. Njegov poljski kolega Krzysztof Kieślowski snimio je sjajnu trilogiju nazvanu ‘Plava’, ‘Crvena’ i ‘Bijela’, no Josip Šuša, autor čudesnih fotografija koje na Instagramu pratim već godinama, svoju je seriju radova odlučio nazvati ‘Zagreb Boogie Woogie’ upravo iz ljubavi prema Pietu Mondrianu, jednom od začetnika De Stijla i njegovu radu iz 1942. godine pod nazivom ‘Broadway Boogie Woogie’.

Uostalom, koji bi naziv bolje od ove ritmičke igre riječima koje prizivaju u sjećanje lude noći i super mjuzu bolje dočarao ono što Josip traži u fotografiji dok neumorno hoda ulicama grada – u vječnoj urbanoj potrazi za geometrijom, ali ne onom sterilnom i previše ispeglanom, nego intrigantnom, jer iza nje stoji puno stvarnosti, majstorskih kompozicija i detalja u kojima se kriju emocije, tako živa vibra grada Zagreba i zašto ne – zrno bunta i subverzivnosti.

Uživajte u prvoj MOOD.HR online izložbi ‘Zagreb Boogie Woogie’ Josipa Šuše…

Pročitaj više

Suvremena kultura i umjetnost su mrtve. Ono što je nekada bila avangarda – smjelo kršenje pravila i eksplozija pravaca od apstraktne umjetnosti do ekspresionizma – danas je zamijenila praznina. Tako tvrdi W. David Marx, autor knjige „Blank Space“, koji se silovito obrušio na opću krizu kreativnosti. Je li u pravu ili je ovo samo još jedan način da zadobije našu pažnju?

Kada je pisao svoju kultnu knjigu Muzej nevinosti, Orhan Pamuk je cijelo vrijeme imao u glavi ideju da će roman pratiti i pravi muzej posvećen velikoj ljubavi. Kada je, međutim, stigla nemoralna ponuda za seriju, autor se nije dvoumio. Nekoliko pravnih zavrzlama kasnije, nakon 18 godina, dočekali smo i ekraniziranu verziju. Turski nobelovac je jedini autor koji se može pohvaliti da njegova knjiga ima i muzej i seriju. Možemo li ih sada usporediti?

Osam Europljana, jedan otok i eksperiment s utopijom koji je završio misterioznije nego što je itko planirao. Istinita priča o bijegu od civilizacije, velikim idejama i maloj zajednici u kojoj je svatko imao svoju verziju raja.

Prije nego što je postala najpoznatija novinarka na svijetu i noćna mora svih predsjednika – tko je bila mlada Oriana Fallaci?

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.