Seks, razum i osjećaji

UBOGA STVORENJA: Kako je feministička bajka iz igre izbacila mit o velikoj ljubavi

Aleksandra Orlić
09.02.2024.

Je li velika ljubav nešto kao društveni konstrukt i mit kojeg smo svesrdno gradili, ali i uzgajali stoljećima te kako bi izgledao život kada bi našim odabirima upravljali razum, tijelo, i osjećaji? Drugim riječima – jesmo li godinama bespotrebno zanemarivali i omalovažavali onu praktičnu i jednostavnu ljubav?

Zatvorene sobe znaju biti jako gadna stvar. Zna to najbolje Mary Shelley, autorica Frankensteina koja je davne 1816. bila danima zatvorena u sobi s mužem i prijateljima te smišljala načine kako da se zabave, a da ne podlegnu poročnim idejama Williama Blakea. I tako je zbog ružnog vremena i kiše koja je padala danima rođen, danas bismo ga nazvali – challenge – “Tko će smisliti strašniju priču”, a s njom i prvi obrisi bića kojeg znamo kao Frankenstein. No, trebat će proći mjeseci i godine da knjiga o čudovištu osvane u izlozima knjižare i postane hit. Naime, Mary Shelley je morala proći kroz strašne privatne drame – umrlo joj je dijete, brak joj je bio u krizi, a povrh svega toga izdavač nije želio na korice knjiga otisnuti njeno ime, jer tko je još vidio da žene pišu. A pogotovo tako uzbudljive!

Ljepotica i Zvijer

176 godina kasnije jedan autor je poželio napisati svojevrsni nastavak Frankensteina, ovaj put u nešto izmijenjenim ulogama, a vjerojatno i odati počast svim hrabrim ženama koje su krčile puteve do slobode i ravnopravnosti. Bio je to Alasdair Gray, koji je 1992, obavio knjigu ‘Uboga stvorenja’, a prema kojoj je grčki redatelj Yorgos Lanthimos snimio istoimeni film. Na prvi pogled, filmska priča izgleda nekako poznato. Glavni junak (God) kojeg glumi Willem Defoe, a koji neodoljivo podsjeća na Frankensteina, napravio je i sam čudovišni eksperiment. Jednoga dana naišao na je mrtvu ženu u rijeci koja je u visokom stupnju trudnoće skočila s mosta, a nju je naposljetku oživio na način da joj je ugradio mozak njene bebe.

Djetinjstvo bez bajki

Pogađate, ovaj moralno upitan eksperiment čuvao je u najstrožoj tajnosti iza zatvorenih vrata, a ženu-dijete nazvao je Bella (fantastična Emma Stone). No budući da je i sam God bio žrtva svojih roditelja, koji mu nisu pružili ni trunku ljubavi nego su na njemu provodili brutalne eksperimente, a zbog kojih i danas ima strašne posljedice i zazire od ljudi doslovce kao Čovjek-slon, znanstvenik odluči Bellu odgajati po svojim pravilima. A to znači da su na meniju njihovog svakodnevnog druženja isključivo znanost, znatiželja i nešto neobavezne igre. Ništa bajke, ništa priče o nesretnim princezama, žabama koji postaju prinčevi, a kamoli o zlim zmajevima i sretnim krajevima. I pitanje je bi li Bella uopće poželjela izaći iz dvorca koji izgleda kao neka vrsta Gaudijevog arhitektonskog čuda te upoznati svijet da ju nije opako lupio pubertet.

Gotička Barbie

I to kakav! Uz pomoć jabuke, a ne kakvog Adama, Bella otkriva svoju seksualnost ili kako ona to kaže sreću. Netko bi rekao da zapravo ‘Uboga stvorenja’ započinju tamo gdje ‘Barbie’ film završava – na prvom pregledu kod ginekologa. I stvari se kreću odvijati takvom brzinom da i film iz crnog bijelog prelazi u raskošne boje. Kao da se i on morao dobrano zacrvenjeti zbog sve te silne radosti i strasti. No, budući da su prve Belline godine bile usmjerene samo na motoriku i fizički razvoj – hoće li djevojka uopće naučiti pravilno hodati, govoriti, jesti – nije baš bilo previše vremena za društvene etikete, norme i fine manire za stolom, a kamoli za one suptilne lekcije – koja je razlika između zločestih i dobrih dečki.

Zločesti vs. dobri dečko

Jer kada se u Bellinom životu odjednom nađu dva muškarca – jedan dobar znanstvenik, a kojeg je God doveo kući kao asistenta da prati Bellin razvoj i za koju je otac želi udati te zavodljivi prevarant i odvjetnik, nije upitno kome djevojka daje prednost i s kim bježi u Lisabon. Ta naravno, sa šarlatanom i serijskim prevarantom koji će joj prvi put pokazati sve slasti ovoga svijeta– i seksualnost, slasnu hranu, afrodizijake, kocku, ples, alkohol, strane gradove, putovanja, strance… Bez ikakve mjere i razuma. Sve dok im se ne smuči od užitka.

Može i bez ljubavne boli!

No budući da euforija ne može biti dugog vijeka, što će biti kada svi ti vrhunci naglo splasnu te kada Bella ustanovi da su muškarci fizički, ali i emotivno slabiji spol. Uostalom, i odvjetnik vrlo brzo kaže da ju je mislio nogirati kada se zasiti nevine ljepotice. Ta naravno da se sada i mi brinemo hoće li takvo neiskusno i ‘jadno’ stvorenje uopće preživjeti to prvo veliko razočaranje zvano ljubavna bol. Ta čitali smo sjajnu knjigu izraelske sociologinje ‘Zašto ljubav boli’. Uostalom, i jedna od teorije iz psihologije kaže da su sve obitelji na neki način mrvicu disfunkcionalne, jer na drugi način djeca na bi znala preživjeti ulazak u okrutni svijet.

Ljubav kao konstrukt društva

A sada mala pauza da se stavimo u Belline cipele, zaustavimo i film te još jednom pitamo – Ljubav? Što je sad to, do vraga? Ta jedva je svladala i riječ ‘radosno skakutanje’? Sjećate se možda one prašine koju je svojedobno podigla glumica Keira Knightley kada je izjavila da ona svojoj djevojčici neće čitati bajke jer stvaraju nerealne temelje za kasniji život. Čitaj – bespotrebne patnje i komplikacije. Kao i onih davnih hipoteza koje su postavile još smjelije pitanje – bismo li se svi mi uopće tako ludo zaljubljivali da nam godinama i desetljećima nisu punili glavu romantičnom pričama. Neki će filozofi, poput onog njemačkog autora Richarda Davida Prechta tvrditi da su ljubav, religija i umjetnost nešto kao intelektualne ljestve koje nam u teškim vremenima pomažu da se, figurativno rečeno – držimo za ovaj svijet ili barem pošteno utješimo.

Seks, razum i osjećaji (da, baš tim redom)

Pa ako na tren povjerujemo u sve te teorije, onda ispada da ljubav i nije ništa drugo nego li konstrukt društva. Nešto jako uzbudljivo, fora, ali nestalno i nepotrebno, baš kao i small talk. Možeš ga svladati, ali i ne moraš, rekli bi nonšalantno ekscentrični putnici na brodu s kojima Bella putuje po Sredozemlju. Jer u dva i pol sata koliko traje film, Bella ne pokazuje ni lagane simptome ljubavi, a kamoli da pada u bed nakon što ju ljubavnik ignorira ili ne može pratiti njezin nezasitan apetit. Umjesto da se na prve naznake bezobraštine, okrutnost ili nezainteresiranosti sklupča u krevet i nazove tatu, kad već nema frendice, Bella samopouzdano izlazi u svijet, uživa punim plućima te eksperimentira sa svojim tijelom – od seksa sa strancima do tetovaža, od rada u bordelu, upoznavanja lezbijske ljubavi do sklonosti prema socijalizmu i borbi za pravednije društvo.

Seks zbog empirijske znatiželje

Nešto kao da je postala glavni protagonist romana ‘Nepodnošljiva lakoća postojanja’ Milana Kundera, koji iz dana u dan ulazi u nove veze sa ženama, i to čisto iz empirijske znatiželje. Naprosto ga zanimaju sve te varijacije i oni prvi trenuci ushita te po čemu se jedna žena razlikuje od druge. U redu, nije baš da je Bella potpuni robot pa se baca s jednog muškarca na drugog. Treba i njoj nešto romantike te tako u bordelu smišlja zgodnu igricu za zagrijavanje, a koja je zapravo parodija današnjih speed dateova. Prije seksa moraju proći tri kratka koraka – ‘Daj mi ispričaj jednu uspomenu, ja ću tebi jedan vic, a onda ćemo nabrzaka provjeriti mirišeš li dobro ili trebamo u igru ubaciti i malo lavande.’ A za to vrijeme njezin bivši doživljava takav emotivni pakao prema kojem je glavni protagonist iz Bunuelovog filma ‘Predmet žudnje’ još dobro i prošao.

Empatija i bezosjećajnost

Naravno, nepravedno bi bilo sada reći da Bella ne pokazuje uopće ikakve osjećaje nego da je isključivo koncentrirana na tijelo i svojski se zalaže da s njim radi što god poželi. Upravo suprotno, kada u luci Aleksandrije glavna junakinja prvi put ugleda siromaštvo i bolesnu djecu koja umiru od gladi, Bella pada u duboki očaj i sav novac koji je Mark osvojio na kocki daruje potrebitima. Što ih na kraju dovodi do teškog siromaštva, strašnih svađa i njene odluke da se zaposli u pariškom bordelu. Doduše, u nekom trenu Bella pada u očaj i žali se Madame da je ostala bez osjećaja, a iskusna šefica je tješi da je to samo jedna od teških faza u mračnom tunelu koju moraš proći da bi bila cjelovita. Nešto kao spoznaja koju plastična lutka Barbie mora proći na kraju filma da bi postala pravo ljudsko biće od krvi, mesa (ok i nešto mikroplastike).

Okrutna stvarnost

I dok gotička Barbie hrabro prolazi kroz sve tunele mraka i svjetlosti, otkrivajući svijet i osjećaje, njezin otac joj piše pismo da se vrati kući jer je na umoru. No ono što će Bella zateći kući neće biti tako lako probaviti. Ne samo da se Bella mora suočiti s prošlim životom, okrutnim mužem koji planira posegnuti za fizičkim nasiljem, činjenicom da je njeno tijelo nekada nosilo dijete, a koje više nije na životu, ocem na umoru, nego i sa spoznajom da je God napravio novu djevojku, a koju sada odgaja na još okrutniji način. “Pogriješio sam s Bellom jer sam joj u djetinjstvu ugradio previše osjećaja”, kaže u zadnjim scenama God. “Sada je to u potpunosti izbačeno iz odgoja!”

Praktična ljubav: Neka roditelji (ponovo) biraju!

No je li se njegov eksperiment oteo kontroli ili je samo zdušnije uživao u svom tijelu, nesputanom ponašanju, a onda se vratio na stare postavke? Naime, na kraju filma, Bella spoznaje da ju uzbuđuje miris formaldehida i da želi postati znanstvenica i ono najneočekivanije – želi se skrasiti s čovjekom kojeg joj je tata davnih dana namijenio – dobroćudnim znanstvenikom koji je zapravo bio neka vrsta njene prve ljubavi. Doduše, nipošto one velike i lude bez koje ne možeš ni živjeti, ni disati, a kamoli one koja pakleno boli. Uostalom, Bella ga je dva puta ostavila pred vjenčanje i dala prednost, bit ćemo fini – najobičnijim protuhama. No tko će ga sada znati, možda je doista krajnje vrijeme da i onoj praktičnoj i jednostavnoj ljubavi tu i tamo skinemo šešir i odamo počast. I zanemarimo što se netko na prvom dejtu tako loše ljubi.

Naslovni vizual: ‘Uboga stvorenja’ film; animacija: Canva

Pročitaj više

Kako suze pretvoriti u ples i smijeh

Ako je istina da heavy-metalci imaju najbolje sentiše, Baby Lasagna je naš favorit jer je uz žestoki ritam upakirao jednu od najtužnijih pjesama o trenutku napuštanja roditeljskog doma, a koji su na nekoj razini očito prepoznali i mladi, ali i njihovi roditelji. Uostalom, nakon Maneskin skandala s čašom na stolu, došao je red da netko nakon pobjede ispusti i iskrenu suzu

Najcool knjižara na svijetu

SLRD izdanja već su odavno stekla kultni status, stoga je bilo logično otvoriti mjesto koje će povezati Yves Saint Laurent naslijeđe i njegovu ljubav prema kulturi i umjetnosti

SERIJA 'FORTUNA'

Jedan potopljeni brod na dnu mora koji čuva blago iz 19. stoljeća i pravna bitka koja nalikuje borbi između Davida i Golijata. Možete li odoljeti ovom zapletu iz serije ‘Fortuna’, čak i ako Stanley Tucci manje izgleda kao opaki gusar, a više kao Amerikanac koji uživa u otkrivanju čari Mediterana

850 ZNAKOVA

Gradska knjižnica Požega svoju uspješnu suradnju s organizatorima poznatog Hrvatskog festivala jednominutnih filmova proširuje pokretanjem književne manifestacije Jednominutna priča oslanjajući se pritom na temeljnu ideju filmskog festivala – formu od jedne minute. Pitanje glasi – imate li sjajnu priču koju biste mogli ispričati u jednoj minuti, točnije rečeno u 850 znakova?

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.