NOVA KAMPANJA WWF-a

I MORE MORA NA ODMOR: Umjesto riblje večere mogla bi nas dočekati – juha od morskog kamena

Lena Ivanović
18.08.2024.

Ne promijenimo li svoje potrošačke navike, umjesto obilne riblje večere mogla bi nas dočekati – juha od morskog kamena

Razvojem ribolovne tehnologije i povećanjem potražnje u posljednjih nekoliko desetljeća, velika morska prostranstva koja su stoljećima bila smatrana neiscrpnim izvorom hrane, izlovljena su do kritične točke. Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF upozorava da populacije riba drastično opadaju zbog pretjeranog izlova, onečišćenja plastikom i drugih štetnih ljudskih praksi, ali i klimatskih promjena.
Kroz novu komunikacijsku kampanju „I moru treba odmor“ WWF skreće pozornost na odgovornost potrošača prilikom odabira proizvoda iz ribarstva. Naime, nije sva hrana koja dolazi iz mora jednaka. Osim što se razlikuje okusom i kvalitetom, razlikuje se i svojim utjecajem na more i morski ekosustav. U vremenu kada je većina ribljih stokova prelovljena, izbor proizvoda iz ribarstva koji su održiviji, može napraviti veliku razliku.

More nije supermarket

„More nije supermarket u koji ‘roba’ neprekidno stiže nekim nevidljivim magičnim putem pa su police uvijek pune bez da mi razmišljamo o tome kako. More je delikatan živi organizam, ekosustav, sa svojim zakonitostima i potrebama koje se moraju poštovati kako bi taj organizam živio, bio u dobrom stanju i omogućavao ljudima da od njega žive,“ ističe Hrvoje Čeprnja iz WWF Adrije. Iako je situacija ispod površine mora alarmantna, Izvješće o stanju ribarstva u Sredozemlju i Crnom moru iz 2023. godine donosi pozitivne vijesti. Izvješće bilježi pad prelova od 15 posto tijekom prošle godine, što je značajno poboljšanje i korak naprijed prema održivom ribarstvu.

Ovo smanjenje prati kontinuirani trend pada ribolovnog pritiska, koji je od 2012. godine smanjen za ukupno 31 posto. „Ovi podaci bude optimizam i služe kao dodatna motivacija za povećanje zajedničkih napora u uspostavi ekološke ravnoteže i stabilnosti ribolovnih resursa u Sredozemlju,“ ističe Čeprnja. „Ako ne nastavimo ovim putem, već bi se za našeg životnog vijeka, moglo dogoditi da nećemo imati dovoljno ribe za prehranu. Nedostatak ribe već se sada odražava na tržište pa je ona cjenovno mnogima u potpunosti nedostižna,“ dodaje.

Na internetskoj stranici WWF Adrije, u sklopu plasirane kampanje mogu se pronaći jednostavne preporuke za održiviji izbor proizvoda iz ribarstva. Kupci su često preopterećeni mnoštvom informacija, stoga su u WWF-u iz mora preporuka istaknuli nekoliko onih kojih se potrošači lako mogu pridržavati. WWF je posvećen zaštiti mora u cijelome svijetu. Kako bi se osiguralo održivo upravljanje morskim resursima, stručnjaci iz WWF-a blisko surađuju s ribarima, lokalnim i europskim institucijama te drugim nevladinim organizacijama.

WWF radi na promjeni negativnog trenda opadanja ribljih populacija uspostavom „zona bez ribolova” i promicanjem selektivnijih ribolovnih alata kako bi se i more i riba mogli oporaviti. Jedan od glavnih ciljeva je poduprijeti ribare i donositelje odluka u njihovim nastojanjima da prijeđu na održive ribolovne prakse te razvijaju alternativne izvora prihoda za obalne zajednice, kao što je ribolovni turizam.

Pročitaj više

Walk the Talk

Ljubav nije matematika, pa ipak, ako ljubav nisu ni Sawyer ni Bateman, a ni Jack, postoji li zlatna sredina? Netko tko vam oduzima dah, a istovremeno je vaša sigurna luka? Tražimo li previše? Nemoguće? Ili je problem u tome što smo kao djevojčice često pjevušile onu „Traži se dečko“ i malčice preozbiljno shvatile stih „… napola anđeo čuvar i napola vrag“?

Znate onaj osjećaj da lebdite u sedmom nebu ili par metara od zemlje? E pa izgleda da je došlo vrijeme da se ljubav spusti na zemlju, a spektakularne ljubavne geste ustupe mjesto sitnim znakovima pažnje i naklonosti. Hm, znači li to sada da se nove generacije boje razorne snage ljubavi?

Pozor! Visoka mogućnost zaraze!

Zašto sve više mladih oblikuje svoje ljubavne želje i životne planove vodeći se vanjskim faktorima kao što su tuđe fotke na društvenim mrežama, a ne prema vlastitim osjećajima

Potpuno organski uzgojena hrana, strog režim prehrane, svakodnevna tjelovježba, privatni treneri, mnogobrojni suplementi, vitamini, minerali… u današnje vrijeme dostupno nam je sve navedeno, no istovremeno imamo povijesno visoke stope poremećaja u prehrani, dijabetesa, karcinoma, anksioznosti, depresije te posjeta liječnicima i vremena provedenog u bolnicama. Gdje se dogodio kratki spoj? Jesmo li, vodeći se idejom o zdravom životu, otišli u drugu krajnost koja nam zapravo šteti? Je li uopće moguće usvojiti odviše zdrav životni stil?

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.