Ako volite sjever podjednako kao jug, a općenito volite kulturološka iskustva koja stječete na putovanjima nije neobično da se na neka mjesta vraćate više puta. Ja sam ta sretna osoba. Moj treći put u Kopenhagenu izuo me je iz cipela (i novčanika) i podsjetio što je smisao života. Zanimljivo je da ga svaki put posjetim u jesen. Ljudi se uglavnom groze hladnoće, ali početak listopada donio je sunčane dane kao i jedan kišni s vjetrom – i znate što – bilo je hygge savršeno. Kopenhagen je izgrađen na više od 400 otoka, a odozgo možete vidjeti njegovu savršenu kombinaciju povijesnih tornjeva, šarenih luka, bezbroj zelenih parkova i humanocentričkih građevina ultramodernog stila, sve u jednom kadru.
Najsretniji i najtužniji ljudi u hygge društvu
U Kopenhagenu prema svim statistikama žive najsretniji ljudi na svijetu. Okej, ima i onih najdepresivnijih i koji konzumiraju najviše alkohola, ali uostalom – gdje nema. Hygge je naziv za njihov koncept sreće. Rekla bih da je to uživanje u malim svakodnevnim stvarima. Unatoč lošem vremenu. Zbog uređene države koja ulaže u ljude i infrastrukturu. Sigurnost, blagostanje, kulturni sadržaji, sjajna gastronomija, povjerenje u državne institucije ključni su pokazatelji sreće. Nisu to more i visoke temperature. Hygge je onaj osjećaj živjeti sva prava da živite kako želite živjeti. Dom im je važan. Obitelj, prijatelji. Povezanost. Male stvari. Ljudima je važan životni prostor jer on utječe na to kako se osjećaju i što rade.
Kopenhagen kombinira gotovo sve što volim kod gradova: puno vode, puno zelenila, impresivne zgrade, ugodnu atmosferu i meni ono najvažnije – blagostanje. Kopenhagen se nalazi uz more na više od 400 kanala. To ovom skandinavskom gradu daje pomorski štih što se odražava i u gastronomiji. Nažalost, Kopenhagen je prilično skup. To počinje s cijenom smještaja i nastavlja se s cijenom restorana. Stoga je bolje planirati poprilično veći budžet za svoje putovanje. Ljudi u Kopenhagenu vole biciklizam. Grad se smatra jednim od najprilagođenijih za bicikliste u Europi. Ako želite, naravno, možete i unajmiti bicikl i istražiti grad. Vrijeme u Kopenhagenu može biti prilično promjenjivo.
Kulturološke crtice na danski način
Danska je jako sigurna zemlja. Opasno je jedino ako ne možete prestati jesti ukusna peciva, kruh i razne slastice. Roditelji ostavljaju djecu vani da spavaju u kolicima tijekom boravka u restoranu ili kafiću. U Kopenhagenu se trči i vozi bicikl neovisno o vremenskim prilikama. Kad slave rođendane Danci vole ukrasiti stol, jelo i kolače s malim državnim zastavicama. Slatko, zar ne? Decentni osjećaj pripadnosti na dan kada slavite svoj život u državi pogodnoj za život po svim aspektima. Hygge kultura je više od pukog osjećaja udobnosti, hygge je danski način života. Zamislite svijeće, tople napitke, dobro društvo i mirne trenutke, čak i u najhladnijim danima. Zamislite da nemate egzistencijalnih strahova. Zamislite da vam zemlja u kojoj živite zaista funkcionira.
Vožnja biciklom moguća je posvuda. U Kopenhagenu bicikli su brojniji od automobila. Putovanje na posao, izlasci, čak i kupovina namirnica – sve se odvija na dva kotača. Praktično je, ekološki prihvatljivo i potpuno kopenhagenski. Po cijelom gradu na 400 km izrađene su autoceste i mostovi za bicikle i mislim da je to genijalno. Uživala sam uklopiti se u taj način istraživanja grada striktno poštujući prometna pravila. Osim toga koliko ste brzi ovim načinom prijevoza osobno mi je od neprocjenjive važnosti.
Grad sazdan na 400+ kanala u potpunosti je održiv pa je voda u lukama čista, a čak i zimi
Kopenhagenčani vole hladno kupanje. Bilo da se radi o ljetnom suncu ili zimskom mrazu, lokalno stanovništvo pliva u čistoj luci ili se kupa u Islands Bryggeu kao da to nije ništa posebno. Kako i ne bi kada je grad uložio milijardu eura da bi očistio luke.
U svojoj jednostavnosti gdje se na ulici nitko ne ističe svojim bogatstvom uz to što su im dom i obitelj jako važni Kopenhagenčani nedjeljom vole dobar loppemarked (buvljak). Vikendom lokalno stanovništvo traži vintage predmete, antikvitete i danska dizajnerska blaga po cijelom gradu. Pijenje kave je ritual jer Kopenhagenčani ozbiljno shvaćaju svoju kavu. Pronaći ćete minimalistički uređene kafiće ali i one jako cosy gdje kava nije samo napitak – to je kulturološki trenutak često kombiniran s nekim preukusnim pecivom ili kolačem.
Danski recept za sreću leži i u održivosti. Na ulaganju u ljude i infrastrukturu umjesto u recimo skupe ceste za aute. To je btw. njemački način, a ni on nije pogrešan jer zadovoljava potrebe tamošnjeg naroda i kulture. Danci ulažu u biciklističke staze, imaju humanocentrički pristup arhitekturi. Njihove zgrade nisu ogromne, one su niske, ugodne za život, gledaju da životni prostor svakog, čak i u najjeftinijim stanovima, ima dovoljno svjetlosti. Neku lijepu terasu gdje će ljudi moći uživati u svom domu. Danci obožavaju svoj životni prostor. Od materijala prevladavaju cigla, drvo i veliki prozori. S jednog od mostova ugledat ćete održivu spalionicu koja na vrhu ima skijalište. Sve je dizajnirao poznati danski arhitekt. Danski dizajn je uvijek počivao na održivosti.
Od kuda potječe sreća?
U Danskoj sistem počiva na jednoj ideji: Pretpostavki da ljudi imaju najbolje namjere. Vlada podržava male biznise jer vjeruju da neće iskoristiti sistem. Studenti dobivaju 6000 kruna (800 EUR) mjesečno jer država vjeruje da se mladi žele obrazovati. Ako izgubite posao, imat ćete pomoć i trening uz pretpostavku da želite opet stati na noge. Dokazano je da sistemi kojima vjeruju imaju veću učinkovitosti i razvijenije društvo. Danska to dokazuje: Niska korupcija, visoka stopa zaposlenosti i jedna od najsretnijih nacija. Kada vidiš najbolje u ljudima, oni će ispuniti očekivanja.
Ako se pitate gdje su bad guys, pa takvi se tretiraju kao ljudi koji trebaju pomoć, a ne neprijatelji koje treba izdvojiti iz društva. I tu se sistem bazira na rehabilitaciji, a ne kažnjavanju. Rezultat je jedna od najboljih stopa promjene. Općenito sve funkcionira na ljubazniji način. Tako na primjer umjesto “zabranjeni bicikli” piše “parkirajte bicikle ovdje. Ili umjesto “psi nisu dopušteni” vele “ovdje privežite vaše pse”. Također učitelji su obučeni da djeci umjesto “ne trčite” kažu “hajdemo hodati laganim korakom”.
Pozitivne formulacije su temelj promjene. Mogućnosti, ne zabrane. Čak i porezni dopisi puni su empatije. Zato je život ljubazniji, ugodniji. Škole nisu mjesta u kojima se promovira natjecanje nego grupni projekti i zajednički obroci. Kada je metro pun, ljudi znaju da za tri minute stiže novi i ne stvaraju paniku. Ne bore se za mjesto. Kad sistem kaže da ima dovoljno za sve, ljudi su opušteniji i empatičniji. Svaki novi kvart mora imati dovoljno zelenila i aktivnosti za sve generacije. U Kopenhagenu organska hrana u školama nije luksuz već pravo svakog djeteta. Danas je taj postotak 90 %, a vlada je to uspjela postići edukacijama od 2001. da krenu kuhati drugačije s istim budžetom. Smanjili su i otpad hrane za 30 %.
Radost je vještina
Dozvoljavaju sve osjećaje od malena, a roditeljska je dužnost preusmjeriti negativne osjećaje tako da djeca znaju da je sreća uvijek nadomak ruke i moguće ju je povratiti. Jer ako ostanemo u tuzi, naš mozak učimo da to uvijek ponavljamo kad stvari postanu teške. Na novi način treniramo mozak da je moguće opet biti sretan. Prije nekih deset godina grad je predstavio pravilo da priroda mora biti maksimalno 15 minuta od mjesta stanovanja.
Nešto kao epilog
Kopenhagen je zaista fantastičan grad za putovanje. Jednostavno ima šarma i nije bez razloga što je više puta proglašen jednim od najugodnijih gradova za život na svijetu. U danskoj prijestolnici bila sam nekoliko puta – i svaki put se malo više zaljubim u Kopenhagen. Životni stil mi je bitniji od pustih prirodnih ljepota, sunca i mora pa sam zato toliko prostora potrošila da pokušam objasniti ljepotu naprednog, sretnog društva. Ipak, kako ne biste ostali bez konkretnih savjeta što vidjeti i gdje jesti, slijede moje preporuke.
Gastronomija: Za doručak preporučujem Lagkagehuset, Buka, Andersen & Maillard, Juno the bakery, Apothek 57, Lille bakery, Jato. Dok brunch nude Sonny, Kaf, Mad&Kaffe, Bottega Barlie, Sex, Kismet, Locale 21, fi 12. Od barova su simpa Atelier September, La Cabra, Frama, Victory, The Roe bar, Fred’s, Jojo, Bageriet B, Arrebo. Bistroa isto ima na izbor: Bistro Verde, Lille Petra, Kafeteria SMK, Rug bakery, Sidecar, Kalaset, Ark fine dining, Falafel factory, Pow pizzeria, Absalon, Bar 42. Street food marketi: Broens, Reffen i TorvehallerneKBH.
Kultura i znamenitosti: The Royal Library, Rundetaarn (sjajan vidikovac), Rosenborg, Frederiksburg, Nyhavn, The King’s Garden, Amalienborg Palace, Operaparken, Church of our Saviour (možda najbolji vidikovac u gradu), SMK museum, Superkillen park, Helligands, Christianborg Palace tower, Kastellet, Maersk tower (vidikovac s 15. kata), Nyboder district (šarene kućice u kojima su ulice dobile ime po životinjama; Krokodillegade, Svanegade, Delfingade itd.), Palads Cinema, Cisterns, Bakkehuset, Botanički vrt.
Trgovine i danski dizajn interijera: MKGT Studio, Moment CPH, Ganni, Wood wood, Illum, New Mag, Aure Studio, Ruby Atelier. Hay house, I love beauty, Le petit Voyager, Res res, Co label, Tekla.
Kako biste si bolje organizirali vrijeme sljedeće rute vam mogu služite kao šetnice: Nyhavn preko Amalienborg palace do statue Male sirene. Fantastično je biciklom proći 6 km oko jezera u kvartu Solerne, tzv. The Lakes Loop. Ako obiđete Fredriksberg Gardens koji je jako romantičan kraljevski vrt s kojeg se mogu u daljini vidjeti slonovi. Zanimljiva je i Kastellet Star tvrđava.
