Iz tjedna u tjedan, društvene mreže iznjedre neki novi viralni trend, bilo da se radi o ljepoti, modi ili općenito stilu života. Prošle godine morali smo prolaziti kroz šumu #core-ova, od #barbiecore do #mermaidcore, koji sugeriraju neki novi nedostižni ideal izgleda, stila ili statusa. Ova godina započela je malo drugačije, pa je trending termin #deinfluencing.
Što ne kupiti!
„Deinfluencing je najnoviji Instagram, TikTok i YouTube trend, gdje influenceri svojim pratiteljima objašnjavaju zašto ne bi trebali kupiti neki proizvod“, stoji u objašnjenju termina. Nadalje se ističe kako ovaj trend pridonosi smanjenju pretjerane konzumacije i nepotrebnom gomilanju stvari. No je li to uistinu tako ili bi to ipak bio vrlo naivan pogled?
Za razliku od uobičajenog influencinga, gdje su negativne kritike vrlo rijetke, a digitalni kreatori ističu pozitivne strane proizvoda koji koriste (u stvarnosti ili samo za potrebe oglasa), kod #deinfluencing videa možete očekivati da će netko pred kamerom objašnjavati zašto ipak nije oduševljen – ovdje umetnite popularni proizvod s nepopularnom cijenom… ALI će ipak ponuditi povoljniji, alternativni proizvod koji navodno radi istu stvar.
Negativna kritika, što je sad to?
Negativna kritika je naizgled atipično ponašanje u marketinškom krajoliku društvenih mreža na kojima se čini da je svaki aspekt nečijeg života sponzoriran, bili mi toga svjesni ili ne. Stoga ne čudi da je takav pristup postao tražen, doživljen kao nešto novo i drugačije, nešto ISKRENO, autentično.
Sjećate se Instagrama i Facebooka iz vremena bazičnih filtera poput Lo-Fi i loših slika ručkova, kada nismo bili bombardirani probioticima, kremama, skupim torbicama i glam timovima koji su dio nečije tuđe, plaćene svakodnevice? Ni ja.
I nemojte me krivo shvatiti, svojevoljno biram pratiti neke beauty i fashion influencerice, zahvaljujući kojima sam otkrila cijeli novi univerzum skincare i modnih brendova čije proizvode obožavam i koje besplatno preporučujem svima koji su spremni saslušati moj oduševljeni monolog.

Marketinška strategija, ili?
Pa zašto je sad došlo do promjene, te je nečija preporuka proizvoda (iskrena ili plaćena) manje popularna od kritike ili sugestije što ne bismo trebali kupiti? Neki u tome vide promjenu k održivijem stilu života, no drugi vide samo prolaznu marketinšku strategiju.
„Deinfluencing je još uvijek influencanje. Kreatori koriste svoju moć kako bi utjecali na odluke o kupnji kod šire publike; praksa je samo prilagođena kako bi bolje zvučala kod kupaca u vrijeme ekonomskog pada“, ističe Insider Intelligence. Nakon brojnih kritika brendova da „nemaju sluha“ i rasipaju novac na primjerice luksuzna putovanja influencera u vrijeme kad većina osjeća efekte inflacije, oni kreatori sadržaja koji nude povoljnije opcije ili naizgled odgovaraju pratitelje od kupovine određenih proizvoda doimaju se više u skladu s duhom vremena.
No i taj će trend, kao i svi ostali proći. „Hype oko deinfluencanja će vjerojatno izblijedjeti kada se poprave ekonomski uvjeti. No ovo je dobro vrijeme za oglašivače da preispitaju svoju marketinšku strategiju i povežu se s pravim kreatorima te ne opterećuju publiku s previše sponzoriranog sadržaja“, smatra Insider Intelligence.
Autentičnost i vjerodostojnost marketinški su aduti influencera u novoj ekonomskoj fazi koje je teško mjeriti, pa se čini da je opet na nama kao potrošačima da budemo jaki, napravimo budžet i držimo ga se. Ili kao što su neki korisnici društvenih mreža zaključili – kupiti sve.
Naslovna fotografija: Shutterstock, animacija: Canva