Čini se kao da je u posljednje vrijeme postalo iznimno teško naići na ikakve dobre vijesti. Društvene mreže, portali i tisak serviraju nam nove porcije tjeskobe od trenutka kada otvorimo oči pa sve dok ne utonemo u san. Ni snovi, u tom slučaju, vjerojatno nisu znatno lagodniji. No unatoč nemiru koji je zavladao svijetom, bilo bi nepravedno tvrditi da dobrih vijesti nema – one naprosto nešto teže dobivaju medijski prostor. Kako bismo ispravili tu grešku, a istovremeno prigodno obilježili Dan žena, donosimo vam pregled (ženskih) uspjeha i pomaka te inspirativnih priča i manifestacija diljem svijeta u posljednjih godinu dana.
Uspjeh inicijative My Voice My Choice
Priča koja zaslužuje prvo mjesto na ovome popisu nesumnjivo je ona o povijesnom uspjehu europske građanske inicijative My Voice, My Choice koja se 26. veljače izborila za reproduktivna prava svih građanki Europske unije. Nakon nekoliko godina ustrajnoga rada na tom cilju te više od 1,2 milijuna potpisa prikupljenih unutar EU, Europska komisija usvojila je njihov prijedlog. Od sada nadalje, unutar EU djelovat će europski financijski mehanizam koji će omogućavati financiranje sigurnog pobačaja ženama u državama članicama u kojima je pristup istome ograničen. Na taj će način, recimo, državljankama Poljske i Malte u kojima je pobačaj gotovo nemoguće izvršiti, biti zajamčeno pravo na njega u ostalim državama članicama, a troškove će snositi EU.
Strategija za rodnu ravnopravnost za razdoblje od 2026. do 2030.
Osim priklanjanja My Voice, My Choice inicijativi, Europska komisija učinila je dodatan korak ka promicanju ravnopravnosti spolova unutar EU predstavivši Strategiju za rodnu ravnopravnost za razdoblje od 2026. do 2030. Navedena strategija ciljeve Plana za prava žena, koji su 2025. godine podržale sve države članice, pretvara u konkretne mjere. Područja djelovanja uključivat će nastavak borbe protiv rodno uvjetovanog nasilja, s naglaskom na kibernetičko nasilje koje razvojem umjetne inteligencije nesrazmjerno pogađa žene i djevojčice, uključivanje muškaraca i dječaka u borbu za rodnu ravnopravnost te prepoznavanje njihove uloge u postizanju društvenih promjena, poboljšanje dostupnosti i kvalitete zdravstvene zaštite žena, poticanje prosperiteta promicanjem rodne ravnopravnosti u svim gospodarskim sektorima te rješavanje problema razlike u plaćama i mirovinama između žena i muškaraca.
Novi zakoni
Istovremeno, određene su europske države već započele s provedbom sličnih ciljeva kako bi snažnije zaštitile žene, pa je tako početkom 2025. talijanska vlada prihvatila nacrt zakona koji po prvi puta uvodi definiciju femicida u kazneno pravo te za počinitelje predviđa kaznu doživotnoga zatvora. Francuska je, potaknuta mučnim slučajem Gisèle Pelicot, 2025. godine proširila definiciju silovanja, po prvi puta uključivši riječ „pristanak“. Novi zakon definira silovanje kao svaki spolni čin bez slobodno danog pristanka; precizirajući kako isti mora biti posve slobodan, informiran, specifičan i opoziv. Tom odlukom Francuska se udaljila od zastarjelog modela koji je seksualno nasilje vezivao isključivo uz fizičku prisilu.
Ukidanje pojma bračne dužnosti
Osim toga, početkom 2026. godine francuska Nacionalna skupština jednoglasno je podržala prijedlog ukidanja pojma tzv. bračne dužnosti. Naglašeno je da brak ne podrazumijeva automatski pristanak na intimne odnose, te se nastavlja djelovati u smjeru ugrađivanja opisanog prijedloga u zakonodavni okvir.
Također valja spomenuti i da je ranije spomenuta Gisèle Pelicot, žena koja se hrabro odrekla anonimnosti te proživljenu traumu transformirala u poligon pozitivnih promjena, izdala knjigu „A Hymn to Life: Shame has to Change Sides“.
‘A Hymn to Life’ – knjiga memoara Gisèle Pelicot, hrabre žene koja je prekinula šutnju
Dijelom memoari, dijelom dokaz nevjerojatne ženske snage, „A Hymn to Life“ donosi portret žene koja je prekinula šutnju, vratila vlastiti glas, pružila ruku svakoj onoj koja se našla u sličnoj situaciji te pokrenula val prijeko potrebnih rasprava i promjena u prevenciji, prepoznavanju i kažnjavanju seksualnoga nasilja.
‘Virginia’s Law’
Na drugome kraju svijeta, u Sjedinjenim Američkim Državama, predstavljen je prijedlog zakona o ukidanju zastare u slučajevima seksualnog zlostavljanja. Prijedlog nosi naziv „Virginia’s Law“, u spomen na Virginiu Giuffre, jednu od mnogobrojnih Epsteinovih žrtava čija su svjedočanstva zajedno s recentno objavljenim tzv. Epsteinovim dokumentima potaknuli formiranje prijedloga.
Dok pravne inicijative poput ove nastoje osigurati veću zaštitu i pravdu za žrtve, žene istodobno nastavljaju pomicati granice i ispisivati nove stranice uspjeha. Ovoga puta takvo što ostvarila je američka klizačica Alysa Liu. Osim same zlatne medalje osvojene na ovogodišnjim zimskim Olimpijskim igrama, njezina priča inspirativna je i zbog načina na koji je došla do zlata. Liu je već s 13 godina postala najmlađa američka nacionalna prvakinja, no samo nekoliko mjeseci nakon prvog nastupa na OI 2022. godine odlučila se povući iz sporta.
Pravo na vlastite granice i kreativne ekspresije
Kao razlog navela je iscrpljenost rigoroznim treninzima, medijskom pažnjom te pritiscima za održavanjem strogo propisanog izgleda i težine. Njezin povratak došao je neočekivano, no ovoga puta pod znatno drugačijim uvjetima – Liu je dala do znanja kako je njezina riječ zadnja u svim karijernim odlukama, stavljajući osobno zadovoljstvo i kreativnost ispred rezultata. Takav pristup doveo ju je do olimpijskog zlata 2026. godine, čime je dokazala da je uspjeh itekako moguć uz istovremeno poštivanje vlastitih granica i kreativne ekspresije.
OI – rodno najravnopravnije zimske igre do sada
Ovogodišnje zimske OI također su proglašene rodno najravnopravnijim zimskim igrama do sada, uz gotovo jednaku zastupljenost sportašica i sportaša. Usporedo s time, porastao je globalni interes za tzv. ženski sport u cjelini, a osim gledatelja pažnju sve više obraćaju i ulagači i sponzori što upućuje na zaključak da i taj, donedavno ignoriran segment sporta napokon dobiva zasluženu pažnju.
Ženski glasovi u kreativnim industrijama
Dobre vijesti stižu i iz kreativne industrije – od 01. do 04. ožujka ove godine u Milanu je održan „Photo Vogue Festival: Women by Women“. Riječ je o desetom izdanju spomenutoga festivala kojim su prezentirani višestruki načini na koje žene izražavaju i zamišljaju sebe, istovremeno propitujući pretpostavku da su ženska prava, vidljivost i priznanje danas zajamčeni. Na festivalu su predstavljeni radovi fotografkinja, a osim same izložbe, festival je uključivao i panele te otvorene pozive globalnim ženskim glasovima.
Gavellina predstava ‘Sigurna kuća’
Kada je riječ o domaćoj sceni, vrijedi spomenuti Gavellinu predstavu „Sigurna kuća“. Riječ je o autorskom projektu Anice Tomić i Jelene Kovačić nastalom prema romanu Marine Vujčić, kojim se istražuje tematika nasilja, posebice obiteljskog i rodno uvjetovanog s ciljem podizanja javne svijesti o tom problemu. Kako bi potaknuli društvenu refleksiju, iz Gavelle su u jesen 2025. godine producirali niz od četiri javna performansa, kao svojevrsni uvod u predstavu koja je premijerno izvedena 24. listopada 2025. godine.
‘Women’s Weekend’ konferencija
Dok kazališne daske služe kao prostor za suočavanje s teškim društvenim temama, javni dijalog o ravnopravnosti i položaju žena nastavlja se i izvan kazališta. Povodom Dana žena u Rijeci se od 05. do 08. ožujka održava četvrto izdanje „Women’s Weekend“ konferencije. Tijekom prva tri izdanja, „Women’s Weekend“ ugostio je više od 2000 sudionika te 300 govornika iz cijeloga svijeta, s više od 400 predavanja i panela o vodstvu, jednakosti i društvenim inovacijama. Tijekom godina postao je središnje mjesto susreta žena, ali i muškaraca koji vjeruju u dijalog te izgradnju ravnopravnog društva. Ne iznenađuje, stoga, što nadolazeće izdanje obećava još smjelije teme, snažnije poruke te pregršt inspirativnih govornica i govornika.
Noćni marš
Naposljetku, nezaobilazno je spomenuti sada već tradicionalni „Noćni marš“ koji svjedoči o kontinuiranoj borbi za ženska prava i ravnopravnost u Hrvatskoj. Sudionici će u Zagrebu, Rijeci, Puli, Osijeku i Splitu na Dan žena marširati za sve žene i djevojčice, za sigurne ulice i domove te za solidarnost; podsjećajući na dvojnu ulogu žena u društvu – u profesionalnom, plaćenom te kućanskom, neplaćenom radu. Događaj šalje jasnu poruku: žene i njihova borba za prava i slobode ostaju stup društvenog otpora protiv rodne nejednakosti te svakog oblika nasilja. Vidimo se!
