KOLIKO BISMO TREBALI IMATI NA ŠTEDNOM RAČUNU: Kako formirati fond za crne dane i nepredviđene situacije

Kristina Stakor
04.08.2024.

Odložite tu karticu za online shopping i razmislite ponovno: da, daleko ste još od minusa na računu, no imate li dovoljno na štednji da si možete dozvoliti hirovite kupovine? Ili bi bilo bolje da taj novac za nove cipele stavite u kasicu za crne dane…

…ili čuvate za polog za novi auto, ono egzotično putovanje koje vječno odgađate? Koliko bismo zapravo trebali imati ušteđeno prije nego si (opet) dozvolimo da otpustimo remen?

U ovim nepredvidivim vremenima uvijek je dobro imati neki „jastučić“ koji nam može ublažiti „pad“ u slučajevima otkaza, neočekivanih troškova poput kvarova na autu ili u domu, zdravstvenih problema ili naprosto egzistencijalne krize koja nas tjera da nikad ne predahnemo od straha da si taj predah ne možemo priuštiti. Zato je uvijek dobro na štednom računu imati (mali) crni fond koji ne diramo osim ako voda baš ne dođe do grla.

Iznos štednje

A koliko bi jedinica i nula točno na njemu trebalo biti, to je individualna stvar. Financijski stručnjaci sugeriraju da bi taj fond trebao pokrivati barem 3 do 6 mjeseci glavnih životnih troškova: stanarine, režija, rate kredita, hrane. Sve ono dodatno je samo bonus.

Naravno, ti troškovi ovise o svakom pojedinačno, a iznos ovisi i o našoj obiteljskoj situaciji. Samci bi vjerojatno mogli izdržati sa samo tri mjeseca pokrivenih troškova, samohrani roditelji bi tu sumu trebali povećati na 6-12 mjeseci, a ako ste jedina osoba u obitelji koja zarađuje, poželjno je staviti sa strane zalihu za 12 mjeseci.

Kako uštedjeti tu sumu i koliko će nam vremena za to trebati? Uh, to je opet jedna jednadžba koju bismo trebali riješiti svatko sam za sebe, no kao najjednostavnije pravilo nameće se ono 50-30-20. Što znači da 50% iznosa plaće odlazi na fiksne troškove poput stanarine i režija, 30% na one troškove koji nisu nužni poput nove odjeće, izlazaka i putovanja, a 20% bismo čim sjedne plaća trebali izdvojiti za štednju.

Naravno, ako ste spremni štedjeti ili vam primanja to dozvoljavaju ili u ovoj životnoj fazi niste pretjerano raspoloženi za izlaske i zadovoljni ste stanjem u vlastitom ormaru – odlična vijest – možete više novca odvojiti sa strane i tako što prije doseći svoj financijski cilj.

štednja
Foto: Pexels / Cottonbro, Canva

Ako se pitate – od čega, pobogu, mogu uštedjeti – jer već ionako jedva rastežete plaću od prvog do prvog, vrijeme je da neke stvari stavite na papir. Na što vam odlazi veliki dio budžeta i postoji li način da taj trošak smanjite? Plaćate li previše pretplate i streamere? Gdje vam najviše novca curi kroz prste? Napravite strogi budžet i držite ga se zapisujući svaki trošak, pa čak i onu kavu pod pauzom.

Uštedjeli ste, što sad?

Čestitamo! Doseći financijski cilj je odlično postignuće, znači li to da sad napokon možete početi živjeti kao „pijani bogataš“? Pa, mislimo da znate i sami odgovor na to. Da, mogli biste se napokon počastiti, ali mogli biste i postaviti novi cilj. Sad kad ste osigurani za hitne slučajeve, možda štednja za nešto zabavnije poput putovanja, one cipele koje nikako da budu na sniženju, zabavni vikend s frendicama. Ili povećajte ulog i – uložite. Umjesto na štedni račun 20% za štednju uložite i gledajte kako vaša štednja raste…

Naslovni vizual: Unsplash+

Pročitaj više

Jedva čekamo pedesete!

Ako je život nešto poput lunaparka, zašto onda pedeseti rođendan doživljavamo kao trenutak kada ćemo se s vrha tobogana strovaliti u bezdan nevolja i uroniti drito u more dosade. I zašto nam nitko nije sve do sada rekao da krivulja nezadovoljstva opada već u dvadesetima da bi opet šiknula u vis u pedesetima te da je kriza srednjih godina običan mit, baš kao što su i Jeti, ideja o izgubljenim polovicama ili G-točka.

NIJE SREĆA, NIJE PLAN

Svijet je prepun sjajnih vizionara i konzultanata, no gdje su oni koji se ne boje zasukati rukave i koji će ustrajati u realizaciji tih istih planova do kraja? Jer prema najnovijim istraživanjima – ključna osobina o kojoj ovisi hoćete li uspjeti ili ne je upravo snaga volje.

Tri puta ispeci pa reci!

Srećom, tu je i tehnika tri sita, koja zapravo nije nimalo nova, jer njezina struktura potječe od grčkog filozofa Sokrata. Ali ako vaša priča padne kroz 3 sita, trebali biste je zaboraviti

Od prvog ruža do Spanx steznika

Crveni ruževi, 100% prirodna kozmetika, vodootporne maskare… Tko su žene pionirke koje su smislile sva ta divna čuda pa da im zahvalimo. Koja je poduzetnica prva prepoznala važnost 100% prirodnih kozmetičkih proizvoda, kada su se prvi put pojavili parfemi na policama, a kada testeri i tko je namirisao da budućnost leži u anti-age kozmetici?

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.