Sigurno ste čuli frazu “slon nikad ne zaboravlja”. Iako zvuči kao urbana legenda, znanstvenici su otkrili da u tome ima više istine nego što bismo željeli priznati. Slonovi prepoznaju lica nakon desetljeća, pamte tko im je učinio uslugu (ili nepravdu) i čak mogu prenositi te informacije drugim slonovima. Ukratko – ako ste jednom uvrijedili slona, možda bi bilo pametno promijeniti kontinent. Ali jesu li osvetoljubivi? Ovisi. Neki istraživači tvrde da slonovi ciljano napadaju sela u kojima su ih ljudi ranije ozlijedili, dok drugi kažu da je to samo slučajnost. Bilo kako bilo, bolje vam je istraživati njihov fascinantan mozak nego ih naljutiti. Uostalom, njihovi mozgovi teški su pet kilograma, imaju sposobnost apstraktnog razmišljanja i savršen osjećaj za pravdu.
Berlinski lumeni iz zoološkog vrta
Tako je nekako razmišljao Michael Brecht, neurobiolog i profesor u Bernstein centru za računalnu neuroznanost pri Humboldt sveučilištu u Berlinu kada je odlučio da neće kao i njegove kolege neurolozi istraživati samo male mozgove – ljudske, mišje, štakorske, jer je mislio da veliki mozgovi donose i veće spoznaje. I doista, lumeni sa surlom iz berlinskog zoološkog vrta su pokazali zavidnu moć jer je ispalo da razumiju apstraktne koncepte, koriste alate i znaju točno kad im se jede, a kad im se ništa ne da.
Primjerice, slonovi znaju sami guliti banane surlom, a ako nisu gladni samo zdrobe obrok jednim potezom i nastave dalje. Da ne spominjemo da je slonica Anchali shvatila da može povezati polu-banane s polu-jabukama – što je razina razmišljanja koju bi neki ljudi mogli koristiti kad odlučuju hoće li stati na zebru ili ne.
Ako mozak nije samo za razmišljanje, čemu onda služi?
No ako bismo na tren pustili na miru zvijezde iz berlinskog zoološkog vrta da jednu banane, što smo iz svih tih istraživanja na kraju spoznali o mozgu? “Jedna od najvećih zabluda jest misliti da mozak postoji prvenstveno za razmišljanje”, kaže Brecht. Naime, prema spoznajama gospodina Brechta mozak je zapravo svojevrsni GPS, konstruira našu percepciju svijeta i omogućuje nam kretanje. A što se tiče inteligencije, dobro je znati da su IQ testovi u svojoj biti suvišni i tužni, kao i ideja da se ljudske sposobnosti mogu svesti na jednu brojku. Mozak je naprosto kompleksan, fleksibilan i nepredvidiv. a pokušati ga svesti na brojku isto je kao reći da je slon samo “velik, sivi i nespretan”.
Naslovni vizual: Unsplash+
