“Čemu brak kada postoji rastava”, pitala je mudro davnih dana francuska glumica Cathérine Deneuve, koja se doslovce naigrala u melodramatičnim i mračnim francuskim filmovima. Znate na što mislimo, tako mučne i teške ljubavne priče da ne možeš više normalno niti progovoriti nego samo pokorno slijediti upute redatelja da sve na setu ovije u melankoličnu glazbenu pozadinu i duboki mrak. Srećom, postoje ljudi koji se profesionalno moraju baviti svim tim gadnim osjećajima koji ponekad isplivaju iz velikih ljubavi. Znate, o čemu pišemo – o tzv. mržnji. Znamo da baš ružno zvuči, ali držat ćemo se tog termina dok se pitamo – jesu li ljubav i mržnja doista dva dijametralno suprotna osjećaja ili samo dvije strane jedno te iste medalje?
Koje su 3 stvari zajedničke ljubavi i mržnji
Gledano iz aviona, ljubav i mržnja imaju puno više sličnosti nego razlika, a tri stvari koje su im zajedničke jesu ekstremna fokusiranost na određenu osobu, intenzitet emocija i naravno – iracionalnost. S tim da, nećete vjerovati, mržnja za razliku od ljubavi pokazuje i zrno razuma. Valjda i zato što često slijedi u fazi otriježnjenja. A antropologinja Helen Fisher čak tvrdi da je mržnja potrebna kao neka ekstra nagradna energije bijesa ne bismo li se maknuli iz toksične veze.
No, čisto neurološki gledano ona je vrlo sličnog sastava kao ljubav. Naime, kada su znanstvenici mjerili magnetskom rezonancom mozgove ispitanika i pokazivali im fotografije osoba koje vole, obožavaju, mrze te one prema kojima su ravnodušni jer ih prvi put vide, ispalo je da nema velike razlike između ljubavi ili mržnje, jer na aparatima svijetle identični dijelovi mozga – oni za osvetu i oni za nagrađivanje te ne manje bitno da je trećina ispitanika prema svojim bivšima osjećala samo ono najgore. Što bi to sad značilo – da je samo intenzitet bitan, a tko šljivi sve one fine nijanse?
Oni trenuci kada ga ne možete smisliti
U redu, nismo naivni i svi znamo da stopostotni osjećaji ne postoje i da nisu realni te da nije normalno da smo 100% vremena super volje, zaljubljeni preko ušiju i očarani našim partnerom te da i u najvećoj ljubavi postoje trenuci kada vam vaš partner jako ide na živce. Nagovorio vas je po tko zna koji put da gledate tekmu, a ne romantičan film, zaboravio je nakon tuluma oprati suđe ili još gore – lajkao je fotku svoje najsvježije bivše. Molimo nastavite niz…
Svakoga dana iz sata u sat u nama se miješa na tisuće emocija kao sastojci za neki ludi koktel. I sve dok je mržnja u tragovima, tipa pojavi se u vašoj koktel čaši samo privremeno, nešto kao listić mente, to je prihvatljivo. No što kada se vaše emocije svaki dan bore kao dva podjednako jaka sastojka pa ne znate biste li ostali ili otišli iz te veze. Je li moguće nekoga u isto vrijeme i voljeti i mrziti? I je li istina da je onako tanka granica između ljubavi i mržnje kako kaže jedna pjesma?
Kako je Rachel strastveno ljubila Gavina kojeg je do jučer prezirala
Znate onu epizodu “Prijatelja” kada Rachel strastveno mrzi svog kolegu s posla Gavina, no kada joj on na jednom božićnom domjenku pokloni šal, te iste večeri završi na balkonu, ljubeći se s donedavnim predmetom mržnje kao da je sutra sudnji dan. Da, linija između ljubavi i mržnje je fakat tanka, ponekad kao najtanji šal koji stane u jednu šaku. I da, moguće je da vas netko toliko izluđuje svojim osjećajima da više ne znate što želite i pristajete biti u toj bolnoj vezi samo da se ne morate nositi s prekidom. E sad, koji će se dio intenzivnih emocija – ljubavi ili mržnje upaliti i kako će se prešaltavati iz jednog u drugo često ovisi samo o vašoj trenutnoj razini vaših hormona i vašem tipu osobnosti.
Uostalom, znate kako kažu, da su romantična ljubav, potreba za hranom i seksom primarne sile i da se ne zovu uzalud sile, jer ih je ponekad užasno teško kontrolirati. A tko može racionalno objasniti zašto nas ponekad privlače ljudi za koje iz aviona vidimo da nisu za nas, nek se javi. Voljeli bismo ga upoznati. Ta i znanstvenici već odavno znaju da nema neke velike razlike između zaljubljenosti i teške ovisnosti. Ne možete jesti, ne možete spavati, ne možete mirno sjediti, nervozni ste i sve misli vam se vrtlože u krugu samo oko jedne stvari.
Zašto se osjećamo lagano preveslani?
No, kada prvi dani tog ludila prođu, a mi skinemo naše najljepše maske često se moramo suočiti s nešto realnijom slikom našeg partnera, koja nam ne mora nužno biti najljepša na svijetu. Štoviše, često baš u tom razdoblju dolazi do sitnih ili većih trzavica, razina tepanja, komplimenata i milih pogleda drastično pada, baš kao i naša razina serotonina i dopamina u mozgu te često postajemo mrvicu ljuti i razočarani. Osjećamo se pomalo prevareno, preveslano i opet tako čvrsto na zemlji.
A još ako spadate u grupu ljudi koja ima sljedeće karakteristike: pretjerano ste osjetljivi i svaki potez partnera, bilo da je riječ o pokušaju da se izdvoji vrijeme za sebe ili druženje s drugima tumačite kao signal da vas više ne voli; običavate gledati svijet crni-bijelim naočalama; pretjerano ste fokusirani na partnera; ne znate se kontrolirati; naginjete narcizmu i netoleranciji i jako ste otporni na stvarnost, čitaj: živite u svijetu mašte – svi preduvjeti da se prema osjećajima ponašate kao pijani skretničar koji divlja polugom iz ljubavi prema mržnji i obrnuto su tu. Ok, niste jedini. Sjetite se što su sve samo izvodili Elizabeth Taylor i Richard Burton, Eminem i Kimberly. Nije da tvrdimo da su to poželjni modeli, samo želimo razumjeti.
Zašto ponekad želimo da osoba koju volimo pati?
Po stranu gori od nas, pravo pitanje glasi – što zapravo želimo polučiti takvim ponašanjem – izljevima ljutnje, mržnje, kojekakvim scenama koje mogu izmisliti samo hiper zaljubljeni? Zašto želimo da osoba koju volimo pati? Odgovor je jednostavan – mi često naprosto želimo da se ona promijeni i konačno shvati da je pogriješila te nam se trčeći vrati. Ok, ili plati opak račun jer smo je mi voljeli, a ona tako…
Jer ruku na srce, što mi zapravo cijelo vrijeme u fazi zaljubljenosti mislimo kad govorimo “Volim te do kraja svijeta i nazad”. Možda to – “Mrzim kada bih te morala izgubiti i prevrnula bih cijeli svijet da te vratim”. Uostalom, što znači ljubav nego pristajanje na rizik. Pristajanje na pokazivanje sebe na pravom svjetlu, bez maski i figa u džepu, pokazivanje svojih najranjivijih i najintimnijih mjesta u srcu, koja će možda već za par mjeseci biti tako brutalno napadnuta. Često bez ikakva upozorenja. Tko zna, možda bez takvih intenzivnih i negativno obojenih emocija ni ne bi bilo pravih ljubavi.
Ispravak navoda – ljubav i ravnodušnost!
Shvatili ste, mržnja nije dijametralno suprotna ljubavi već ravnodušnost. Možda bi samo bilo fer da prilikom sljedećeg upuštanja u vezu provjerite kakav tip prekida vaš novi objekt obožavanja preferira – a) ostanimo frendovi ili b) izbjegavat ću te u širokom luku.
Ako se ipak želite zaštititi od velikih razočaranja pripazite posebno na onu vrstu tipova koje opisujete sljedećim riječima: uzbudljiv, spontan, jedinstven, totalno originalan, baš nitko kao on. Jer, kažu znanstvenici da su najopasnije baš takve fatalne privlačnosti i ljubavi na prvi pogled koje nas pometu u svega par sekundi te da upravo one osobine koje nas u početku najviše privuku, one koje nam najteže prisjednu tijekom veze.