IMPOSTER SYNDROME

TIHI UBOJICA SNOVA, AMBICIJA I SAMOPOUZDANJA: Patite li od sindroma varalice

Kristina Stakor
17.06.2023.

Prikrade li vam se ikad osjećaj, kad vam svi čestitaju na nekom poslovnom uspjehu ili novom projektu, da niste zaslužili pohvale i da je sve to nepravedna puka sreća…

„Nikad se nisam vidio kao scenarista ili pripovjedača. Nikad nisam mislio da sam dovoljno dobar. Imam probleme sa samopouzdanjem. Moj sindrom varalice je na vrhuncu“, rekao je Daniel Kwan prilikom primanja Oscara.

Redatelj i scenarist te je večeri osobno osvojio čak 3 Oscara: za najbolji scenarij, režiju te najbolji film, „Everything, Everywhere, All At Once“, a članovi njegova tima pomeli su konkurenciju osvojenim kipićima za najbolju glavnu i sporednu glumicu, sporednog glumca te montažu, uz brojne druge nominacije.

No Kwan nije jedini proslavljeni pripadnik filmske industrije koji je priznao da se bori sa sindromom varalice. Viola Davis, Lupita N’yongo, Lena Dunham, Tina Fey, Sigourney Weaver, Jodie Foster, Kate Winslet, Emma Watson, Michelle Obama samo su neka s poduže liste imena osoba koje su se barem u nekom trenutku svog života suočile s tzv. imposter syndrome.

Što je sindrom varalice

Znate li onaj glasić u glavi koji vam govori: „nisi dovoljno dobra. Ne zaslužuješ biti tu gdje jesi“? To nam govori sindrom varalice. Radi se o psihološkoj pojavi kod koje ljudi sumnjaju u svoje vještine, talente ili postignuća i imaju uporan strah da će biti razotkriveni kao prevaranti, usprkos vanjskim dokazima njihove sposobnosti. Oni koji pate od sindroma varalice vjeruju da ne zaslužuju svoj uspjeh ili sreću što ih može spriječiti da ostvare svoj puni potencijal u područjima koja ih zanimaju.

Pojam sindroma varalice pojavio se sedamdesetih u istraživanju “The Impostor Phenomenon in High Achieving Women: Dynamics and Therapeutic Intervention” Pauline R. Clance i Suzanne A. Imes koje su ga definirale kao “unutarnje iskustvo intelektualne lažnosti” s fokusom na žene u visokom obrazovanju i profesijama.

Simptomi koje su te žene pokazivale bili su tjeskoba, nedostatak samopouzdanja, depresija i frustracije povezane s nemogućnošću ispunjavanja samonametnutih standarda. Zvuči poznato?

Usprkos tim simptomima te samom nazivu, ovaj sindrom ne smatra se psihološkim poremećajem već fenomenom ili iskustvom koje neki pojedinac može doživjeti.

Smatra se da će taj sindrom iskusiti oko 70% ljudi barem jednom u životu, a veće su šanse da će ga osjetiti osobe koje su među prvima u nečemu od svoje okoline, primjerice, prva osoba u obitelji koja studira, žene u profesijama kojima dominiraju muškarci, ali i žene koje po prvi put postaju majke i još se ne snalaze u toj ulozi.

Na očekivanja koja stavljamo pred sebe, koja mogu pridonijeti pojavi sindroma varalice, utječu različiti faktori. Od pritiska koja na nas stavljaju roditelji ili neposredna okolina, perfekcionističke tendencije, osjećaji nepravde, ali i etikete i atributi poput „ona pametna“, „ona sposobna“, „ona talentirana“…

Foto: pexels / Thiago Matos

Kako ga se riješiti?

Najbolje bi bilo živjeti u blaženom neznanju, jer su amateri vjerojatno jedini koje ne muče ti problemi.

Dunning-Kruger efekt pokazuje da osobe koje imaju najmanje informacija ili iskustva u određenom području smatraju da su najbolje informirani, jer nisu svjesni koliko je zapravo veliko njihovo neznanje.

Ako ga već ne možemo izbjeći, kako se nositi s njim jednom kad je već prisutan, kao neki osjećaj u želucu kojeg se ne možemo riješiti, koji zaposjeda naše misli i oduzima nam vrijeme i energiju?

Prepoznajte i priznajte svoje osjećaje: Prvi korak je priznati da je sindrom varalice uobičajeno iskustvo i da mnogi pojedinci s visokim postignućima prolaze kroz njega. Shvatite da ti osjećaji ne odražavaju nužno vaše stvarne sposobnosti ili vrijednost. Podsjetite se svojih prošlih uspjeha i pozitivnih povratnih informacija od drugih.

Prihvatite pogreške i učite iz njih: One su prirodan dio procesa učenja i rasta, a ne dokaz nesposobnosti.

Potražite podršku i podijelite svoje osjećaje: Otvoreno razgovarajte o svom sindromu varalice s prijateljima, obitelji ili potražite stručnjaka koji će vam pomoći stvari sagledati iz drugog kuta.

Budite sebi najbolji prijatelj: Biste li prijateljici rekli sve ono što govorite samima sebi? Nismo ni mislili. Pokažite i prema sebi jednaku empatiju, priuštite si izlazak, izlet, otrčite, prehodajte to i nađite nešto što će vam podići raspoloženje kao što biste to napravili za frendicu.

Preispitajte vlastita očekivanja: Postavite si realne ciljeve i očekivanja. Nitko nije savršen, uvijek ima prostora za rast i nitko ne zna sve o svemu, pa čak ni umjetna inteligencija, tako da ne morate ni vi.

Proslavite svoja postignuća: Nazdravite s prijateljima ili organizirajte veliku feštu, ovisi o kakvom se postignuću (ili budžetu radi) – jer vi to zaslužujete!

Naslovni vizual: Unsplash

Pročitaj više

U suvremenom svijetu tehnologije, ljudi su usamljeniji nego ikad. Pa može li onda upravo tehnologija biti ta koja pomaže da se iz toga i izvučemo?

Nakon 5 ne postojim!

Ako i vas u nedjelju poslijepodne već hvata grč u prsima i knedla u grlu jer znate da će vas u ponedjeljak na mejlu dočekati preko stotinu poruka, imam lijek za vas!

Planiranje trudnoće

Konzultirati smo stručnjaka, proučili brojke, a ponajviše činjenicu da zamrzavanje stanica, kao i sve u životu, ipak ne ide uz 100% garanciju

Histrionski poremećaj ličnosti

Ok, svatko od nas voli ponekad nešto dramatično i pretjerano izvaliti, zamahnuti pelerinom i demonstrativno otići (mali savjet – uživo je uvijek dramatičnije nego na mejlu) no kada bismo trebali stati na loptu i pitati se – je li vrijeme da se skuliramo, i kako…

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.