FACIAL HARMONY: Zašto je TikTok opsjednut savršeno simetričnim licima?

Lena Ivanović
19.07.2026.

Da savršena simetrija ne postoji, znamo već odavno. Uostalom, koliko je već eseja napisano o predivnom i intrigantnom licu Kate Moss, koje nije 100 % simetrično, ili o različitoj boji očiju Davida Bowieja? Očito ne dovoljno, jer trend koji je uzeo maha i koji je na TikToku prikupio 200 milijuna pregleda zove se Facial Harmony. O čemu je točno riječ i zašto ne prestajemo ganjati taj nedostižni ideal?

Kada je sjedila u profilu, bila je prekrasna. Kosa joj je slijevala u pramenovima i milovala njezin savršeni nos i pune usne, a kada bi se okrenula i pogledala vas – sva ta ravnoteža bi se raspala i morao si neko vrijeme gledati u osobu ne bi li povezao sve te detalje. Možda je u tome ležala njena ljepota, što se otkrivala i skrivala u raznim minutama i osvjetljenjima, a ti si je nastavio gledati u želji da je uhvatiš i shvatiš. Stop! Stop! Možda je gore opisani odlomak dobar za uvod u neko književno djelo i opisivanje junakinje koju ne možeš lako svrstati u ladice, ali tko bi htio biti tako podijeljena ljepota u stvarnosti?

Tako nekako razmišlja sve više mladih na TikToku koji su pod užasnim stresom oko toga kako im izgleda lice. I to po svim kutovima i osvjetljenjima. I ono najgore – je li njihov srednji dio lica predug, posebno u odnosu na čelo i bradu (tzv. long face), te može li se to nekako iznivelirati uz određene make-up trikove ili vježbe za jogu lica. A koliko je ovaj fenomen uhvatio maha najbolje svjedoči činjenica da je facial harmony postao vodeći trend i u estetskoj kirurgiji, što znači da se sve više traže manji zahvati koji neće drastično izmijeniti izgled, nego doprinijeti harmoničnom izgledu. Tako da i oni mogu sudjelovati u suludim igrama.

Zoom dismorfija

Iako bismo sada došli u iskušenje da okrivimo brojne video programe za ovu dismorfiju (u koroni smo skovali i naziv Zoom dismorfija), jer su nam sva ta zumiranja otkrila brojne nepravilnosti zbog loših kamera i velike asimetrije, činjenica je da smo tijekom povijesti itekako bili opsjednuti harmonijom. Od grčke Božice Harmonije, preko Augustina koji je slavio odnos dijelova, do matematičara koji su u osamdesetim godinama prošlog stoljeća izračunali da je lice Pauline Porizkove najbliže savršenstvu. I to ne samo zato što je ljepota oku ugodna, nego jer donosi sa sobom niz olakotnih okolnosti. Ono što bismo kratko rekli – pretty privilege. I želju da se bude u vašoj blizini, divljenje, ali i bolje plaće, prilike i neprestano odobravanje.

Eksperiment koji će vam dokazati da je simetrija precijenjena

Iako smo već odavno postali svjesni da je ljepota u očima promatrača, da je ključan sastojak ljepote koji daje živost upravo neka sitna razlika, da ne kažemo nesavršenost, te da je treba slaviti u svim oblicima tijela i lica, izgleda da neke zastarjele postavke i dalje postoje u našoj naravi, a posebno su se razbuktale u doba algoritama. Jer iako je percepcija ljepote možda biološki oblikovana, njezini su učinci kulturno organizirani.

Ta tko može odoljeti ideji da je dovoljno ispraviti par milimetara određenog dijela lica da bismo, kao neki ludi Mida, dobili baš sve što zaslužujemo? Stara želja koju je očito nemoguće izbaciti iz glave, sve dok ne dođemo do faze kada će sva ta ujednačena lica postati bez identiteta.

Ako i dalje razbijate glavu o simetriji, dovoljno je napraviti jedan eksperiment: uzmite jednu svoju fotografiju i pokušajte lijevu stranu lica prekopirati na desnu. A onda isto napravite s desnom polovicom lica. I, u kojoj se od tri osobe krije vaše pravo ja?

Naslovni vizual: Canva

Pročitaj više

Od prve egipatske olovke za oči, preko cara Konstantina koji je bio praotac današnjih filtera jer si je na kovanicama umjetno povećavao oči, do današnjih estetskih zahvata koji su tako suptilni da se gotovo i ne vide – njemačka spisateljica Rabea Weihser u knjizi Kako smo postali tako lijepi istražuje zašto smo već stoljećima u lovu na ljepotu. I zašto je digitalno ogledalo ponekad tako opasno.

U samome srcu Zagreba, na adresi Martićeva 4, pronalazimo Galeriju Paravan, prostor koji na iznimno interesantan način spaja umjetnost i toplinu doma. Iza nje stoji dizajner Vanja Rakočević, autor čiji se rad kreće između uporabnog i skulpturalnog objekta, povezujući suvremeni dizajn, antikvitete i rijetke artefakte u jedinstvenu, intuitivno vođenu cjelinu.

O instinktu kao ključnome alatu pri selekciji i stvaranju, odnosu funkcije i estetike te ulozi boja pri uređenju razgovarali smo s Rakočevićem koji je također podijelio vlastita razmišljanja o važnosti slow design filozofije kojoj se u posljednje vrijeme vraćamo kao i o svemu onome što gubimo odaberemo li se osloniti isključivo na modernu tehnologiju umjesto na stvarna iskustva prostora i života uopće.

Malo je uzoraka u svijetu mode koji su uspjeli spojiti dvije krajnosti – šašavi look i onaj dašak konzervativne old money estetike.

Kolumna: Lea Tomac

Želite izgledati bolje, a niste sigurni odakle krenuti? Bez brige, Qoves je tu za vas – jednostavno učitajte nekoliko vlastitih fotografija, olakšajte novčanik za 150 $ i saznajte koji od vaših dijelova ne prolazi na tehničkom pregledu i kako to promijeniti. Istražili smo – što je zajedničko Black pill ideologiji, Looksmaxxingu i platformama koje nude iluziju da je možda moguće, uz nešto truda, osvojiti gensku lutriju.

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.