JESENSKA SKINCARE RUTINA: 7 super savjeta za brigu o koži u hladnijim danima

Lea Tomac
10.11.2024.

Nakon duge potrage napokon sam pronašla skincare rutinu koja mi je fantastično odgovarala. Ten mi nikada nije bio čišći, koža nahranjena, ali ne masna, a čak je i ona jedna bora koju dugujem čestom mrštenju djelovala manje vidljivo. Bila sam toliko oduševljena da sam za svakodnevne prilike dekorativnoj kozmetici otkazala suradnju i usvojila tzv. bareface look. No onda se gotovo preko noći nešto promijenilo – blistav ten zamijenilo je crvenilo i suhoća, a bora mrštilica kao da je govorila „Time for your first botox, dear“. Draga kožo, zašto mi to radiš? Zar ne vidiš koliko sam vremena i novca uložila u brigu o tebi; riješila sam se čak i teške šminke ne bi li ti lakše disala! Što se dogodilo, pa nisam promijenila apsolutno ništa u
skincare režimu?!

A onda mi je sinulo – dogodila se promjena godišnjeg doba – pad vanjske temperature, vlaga i grijanje u stanu. Koliko god voljela jesen, u ovome dijelu prednost ipak dajem ljetu – SPF i spremni ste! S obzirom na dolazak hladnijih dana, jesen zahtijeva prilagodbu skincare rutine novonastalim uvjetima. Kako se ne biste izgubili u previše (propalih) pokušaja traženja najbolje kombinacije, trial&error obavila sam umjesto vas, stoga u nastavku pronađite glavne savjete za brigu o koži u hladnijim danima.

Čišćenje kože ostaje nezaobilazan prvi korak, međutim razmislite o promjeni proizvoda koji koristite. Pjenaste proizvode koji podsjećaju na sapune zamijenite uljnim čistaćima kako biste ojačali i zaštitili kožnu barijeru koja je osjetljivija za vrijeme hladnijih dana.

Piling kože važan je i u jesenskim i zimskim mjesecima, ali kemijski piling uz pomoć nježnijih kiselina, poput mliječne ili azelaične bolji je izbor od korištenja agresivnih kiselina ili pak grubog mehaničkog pilinga.

Zaštita kožne barijere postaje zadatak br1! Jesenski dani u kojima se konstantno krećemo između grijanih unutarnjih prostora i hladnih vanjskih iznimno nepogodno djeluju na kožu. Upravo ta učestala promjena temperature glavni je krivac za suhu, oštećenu i crvenu kožu. Kako biste minimizirali taj negativan utjecaj, osim u hranjivu kremu uložite i u kvalitetan serum za lice. Kao najbolju kombinaciju, dermatolozi ističu hijaluronski serum koji prodire u dublje slojeve kože i kremu bogatu ceramidima koja hidratizira gornje slojeve kože te ‘zaključava’ sastojke iz seruma. Prema potrebi proces nanošenja seruma i kreme ponovite više puta dnevno.

Retinol i sunčani dani ne idu zajedno, što jesen čini idealnim godišnjim dobom za uvođenje istoga u skincare rutinu. Međutim, ako vam je koža osjetljiva te burno reagira već na vremenske promjene, umjesto retinola preporuka je koristiti tzv. granactive retinoid. Bitno nježniji od retinola, ovaj retinoid hvata se u koštac sa svim problemima zbog kojih se odlučujemo na uporabu retinola, poput akni, pigmentacije i
grube teksture, ali bez uobičajenih nuspojava.

Bez obzira na to što dani više nisu dugi i sunčani, SPF ostaje dijelom skincare rutine, posebice ako ste se odlučili na korištenje retinola ili retinoida. Izlaganje kože sunčevoj svjetlosti, koliko god slabija bila za vrijeme jesenskih dana, dovodi do njezinog oštećenja i bržeg starenja.

Noć je period u kojemu se koža odmara i oporavlja od onoga čemu smo je izložili tijekom dana. Za vrijeme hladnijih mjeseci nije loše uvesti nešto ‘težu’ noćnu skincare rutinu, posebice ako ste skloni suhoj i dehidriranoj koži. Ulja poput skvalana ili ‘recovery’ noćne maske za lice odličan su izbor. Međutim, važno je ne pretjerati s takvim proizvodima jer bi, s obzirom na njihovu zasićenost, moglo doći do začepljenja pora. Stoga se preporuča ograničiti korištenje na jednom do dva puta tjedno.

Ne zaboravite na usne koje prve odaju znakove suhe kože! Na tržištu je dostupan velik broj balzama za usne koji, baš poput krema za lice, sadrže ceramide. Takav balzam zaštitit će vaše usne od loših vremenskih uvjeta i temperaturnih razlika te pridonijeti lakšoj aplikaciji makeup-a.

Pročitaj više

Od prve egipatske olovke za oči, preko cara Konstantina koji je bio praotac današnjih filtera jer si je na kovanicama umjetno povećavao oči, do današnjih estetskih zahvata koji su tako suptilni da se gotovo i ne vide – njemačka spisateljica Rabea Weihser u knjizi Kako smo postali tako lijepi istražuje zašto smo već stoljećima u lovu na ljepotu. I zašto je digitalno ogledalo ponekad tako opasno.

U samome srcu Zagreba, na adresi Martićeva 4, pronalazimo Galeriju Paravan, prostor koji na iznimno interesantan način spaja umjetnost i toplinu doma. Iza nje stoji dizajner Vanja Rakočević, autor čiji se rad kreće između uporabnog i skulpturalnog objekta, povezujući suvremeni dizajn, antikvitete i rijetke artefakte u jedinstvenu, intuitivno vođenu cjelinu.

O instinktu kao ključnome alatu pri selekciji i stvaranju, odnosu funkcije i estetike te ulozi boja pri uređenju razgovarali smo s Rakočevićem koji je također podijelio vlastita razmišljanja o važnosti slow design filozofije kojoj se u posljednje vrijeme vraćamo kao i o svemu onome što gubimo odaberemo li se osloniti isključivo na modernu tehnologiju umjesto na stvarna iskustva prostora i života uopće.

Da savršena simetrija ne postoji, znamo već odavno. Uostalom, koliko je već eseja napisano o predivnom i intrigantnom licu Kate Moss, koje nije 100 % simetrično, ili o različitoj boji očiju Davida Bowieja? Očito ne dovoljno, jer trend koji je uzeo maha i koji je na TikToku prikupio 200 milijuna pregleda zove se Facial Harmony. O čemu je točno riječ i zašto ne prestajemo ganjati taj nedostižni ideal?

Malo je uzoraka u svijetu mode koji su uspjeli spojiti dvije krajnosti – šašavi look i onaj dašak konzervativne old money estetike.

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.