Svi se sjećamo što je davnih dana govorio Picasso o omjeru talenta i vrijednog rada, no što se u toj formuli u međuvremenu promijenilo? Koliko ima istine u onome da, ako posjeduješ malu crnu kutiju zvanu smartphone, doista možeš osvojiti svijet i, ne manje bitno, što možemo poduzeti da i mi jednog dana ponosno kažemo Made in Croatia kao susjedi Talijani. To je ujedno bila glavna ideja Martine Begović, organizatorice i kreativne direktorice ATIT platforme, prve međunarodne platforme koja povezuje Hrvatsku, Adria regiju i Italiju u modi i dizajnu. “Cilj je ojačati suradnju dviju susjednih zemalja, izmijeniti najbolje prakse, učiniti hrvatsku modu prepoznatom u Italiji i, ne manje bitno – promijeniti statistike. Jer kako drugačije objasniti da je Goran Lelas bio jedini hrvatski dizajner koji je davne 2013. nastupio na milanskom Fashion Weeku”, pitala nas je Martina Begović.
ATIT panel: Talent bez granica
Da bismo saznali odgovor, ali i što nam je činiti, u zagrebačkom Multimedijskom centru Doživi Europu održana je prva ATIT modna panel rasprava na kojoj su sudjelovali modna dizajnerica Ksenija Vrbanić, čiji brend XD sljedeće godine slavi 40 godina postojanja, modna dizajnerica Loredana Bahorić, vlasnica brenda Charlie Design koji je ove godine napunio 38 godina, dizajnerica Anja Zambelli Čolak, koja svojim kreativnim studijem Zambelli Brand Design radi diljem svijeta te uspješno brendira Hrvatsku, te modni dizajner Saša Joka, koji je 20 godina pratio modnu scenu radeći kao modni i kreativni urednik, a prošle godine pokrenuo Joka Studio.
Iako su svi sudionici već godinama poslovno vezani uz Italiju, njihovi su se profesionalni putevi s tom zemljom ispreplitali na različite načine: Ksenija Vrbanić i Loredana Bahorić još su osamdesetih ondje nabavljale tkanine i sudjelovale na modnim sajmovima, Anja Zambelli Čolak studirala je u Milanu, a Saša Joka, radeći kao buyer za Maria Store, često je putovao na sajmove te kao modni urednik pratio modnu scenu. No, kada bi se objektivno sagledala hrvatska modna i dizajnerska scena, koja nikako da isplovi na svjetsko tržište, izgleda da je sve godine izostajao onaj ključni faktor – institucionalna podrška. “Gdje su hrvatska Camera Nazionale della Moda Italiana koja postoji još od 1958. ili primjerice Alta Moda”, pitao je Saša Joka te nadodao da je većina hrvatskih modnih uspjeha vezana uz privatne biznise – od Cro-a-Portera do malih poduzetnika koji uspijevaju poslovati na stranom tržištu.
Kako osvojiti tržište u 280 zemalja na 5 kontinenata?
Ksenija Vrbanić je jedna od rijetkih modnih dizajnerica koja je poželjela napraviti korak više, i to ne samo u kreativnom smjeru, otkrivajući svake godine nove kreativne izražaje avangarde, nego i u poslovnom. “Nakon korone poželjela sam izaći na strano tržište, pitajući se zašto hrvatski brend ne bi bio važan kao bilo koji strani. Srećom, situacija se drastično promijenila u zadnjih trideset godina. Sjećam se kada sam devedesetih godina prošlog stoljeća prvi put putovala na sajmove u Düsseldorfu i kako smo se čudili da ne znaju za našu zemlju. Danas, čim spomenete Hrvatsku, naša kvaliteta dizajna čini tu presudnu razliku da brže sklopite posao.
Naravno, situaciji pogoduje činjenica da je modni svijet u međuvremenu postao sve fluidniji i otvoreniji, te tako nema više razlike između toga izlazite li na američko, francusko, talijansko, britansko ili skandinavsko tržište. Doduše, neke kulturološke razlike postoje ako izlazite na arapsko tržište”, istaknula je Ksenija. No upornost, autentičnost i inovativnost uvijek se isplate, budući da je XD kao brend danas dostupan u više od 350 dućana diljem svijeta. No ideja o osnivanju Ministarstva mode, stara tridesetak godina, koje se prisjetila Ksenija možda ipak zaživi uskoro, budući da velik broj dizajnera nastupa na svjetskim sajmovima ispred svoje zemlje.
Uspješan brending je više od lijepog i prepoznatljivog loga
Svoja iskustva rada na svjetskom tržištu, a posebice brendiranja, podijelila je i Anja Zambelli Čolak. “Brendiranje nije samo stvar angažiranja studija da ti napravi dobar logo i da smisliš dobar PR. Iako je činjenica da je modna industrija danas u velikoj krizi i da se dobar dio stvari – od evenata, filmova, viralnih videa i suradnji – radi isključivo radi PR-a i komunikacije. Uzmimo primjerice dizajnericu Magdu Butrym iz Poljske koja je napravila veliki uspjeh, ali nigdje nije stavljala Made in Poland. Jednostavno je utkala u dizajne neke estetske i suptilne detalje svoje kulture. To je ono što bih voljela vidjeti u Hrvatskoj, kao i jasnije profiliranje hrvatske jadranske obale – naše lokalne običaje, boje, proizvode”, izjavila je Anja.
Doduše, davnih dana se zanosila idejom koja joj je pala na pamet prilikom posjeta Marakešu sa suprugom – da bi bilo divno napraviti jadranski concept store. No glavni problem nikada nije bio – imamo li dovoljno kreative, nego imamo li hrvatsku proizvodnju”, prisjetila se Anja Zambelli Čolak.
Kako sam postao ‘šaptač tkanina’
Saša Joka je podijelio inspirativnu priču o tome kako je posjet varaždinskom outletu i pogled na zid prepun kvalitetnih tkanina koje je proizvodila varaždinska tvornica Tivar potaknuo ideju koja je u njemu tinjala godinama – da pokrene vlastiti brend i to po svojim pravilima. A ona kažu – nema velikih serija. Sve se proizvodi od ostataka tkanina, no njegova uniseks odjeća mora biti estetski kvalitetna i dostupna.
A što se tiče pitanja mora li danas svaki kreativni dizajner biti Lagerfeld u malom – i vizionar i dizajner, fotograf i celebrity – Saša je istaknuo da je to glavni problem zašto modni brendovi tako često mijenjaju kreativne direktore. “Moraš biti sposoban kontrolirati u vlastitoj viziji sve segmente. Super je imati lijepi logo, ali ako ga vide samo susjedi u vrlo zatvorenom krugu kupaca, to nije dovoljno. Važno je imati percepciju i na sve moguće načine se predstaviti”, podsjetio je Saša.
Prva hrvatska modna monografija
A tko je bolje sažeo 35 godina svog modnog stvaralaštva i predstavio se svim generacijama od Loredane Bahorić, koja je prva hrvatska dizajnerica s impresivnom modnom biografijom? Nije to bio lak zadatak. “Tri godine smo radili na monografiji, preko tisuću fotografija nije ušlo, ali kada je jednog dana primiš u ruke – to iskustvo je nešto što se ne može tako lako prepričati. Voljela bih da svaki mladi dizajner tako nešto osjeti, jer u jednom trenutku je materijalizirano sve što si radila. Ne možeš više reći – „Joj, najdraža mi je kolekcija bila ona iz 2005.“ Ili ne, bolja je ona iz 2008.
Odjednom potpuno ti se promijeni pogled na vlastito stvaralaštvo, ali promijeni se i pogled izvana. Mislim da nije postojao medij kojem nisam dala izjavu. Toplo se nadam da ću u skoro vrijeme biti u prilici predstaviti monografiju u drugim zemljama, a posebice u Italiji”, izjavila je Loredana. Trend da velike modne kuće prepoznaju čitanje te otvaraju knjižare i populariziraju čitanje Loredani doista ide pod ruku, kao i činjenica da je njena omiljena riječ Cloud te bijela po izboru Pantone instituta proglašena bojom godine”, primijetila je moderatorica panela – Aleksandra Orlić.
Mladi hrvatski dizajneri
Svoja iskustva te želje za probojem na talijansko tržište podijelili su i mladi talentirani dizajneri. “Italija, kao država koja ima vrlo jaku modnu scenu i gdje se cijene modni brendovi, zahtjevno je tržište, a samim time proboj i plasiranje na njega itekako govori mnogo o jednom brendu. Bio bi veliki uspjeh plasirati se upravo na njihovo tržište, a po mom mišljenju to treba biti vrlo promišljeno i probrano, jer prisutnost brenda u određenim prodajnim mjestima govori mnogo i o njegovoj budućnosti”, izjavila je modna dizajnerica Marija Kulušić.
Lana Puljić već godinama nabavlja puno tkanina u Italiji, a kao vlasnica brenda Lokomotiva iznimno je zainteresirana za plasiranje na strana tržišta, a posebice talijansko. “Mislim da nam je kao susjedima u interesu da se što više povežemo”, izjavila je Lana. Možda je za to najbolji korak bio networking izlet u Trst, kojeg se prisjetio Tomislav Bahorić. “Ideja povezivanja Hrvatske i Italije vrlo je korisna i smislena, a posebno bih pozdravio koncept pop-up prodaje ili showroom prodaje, koje najavljuje ATIT platforma.”
Made in Italy
Ideja, srećom, ne nedostaje, kao ni korisnih savjeta iz Italije. Naime, svoja iskustva o brendiranju i najboljim praksama Italije kao globalne modne velesile na panel raspravi podijelio je i Gian Luca Borghese, direktor Talijanskog instituta za kulturu, koji se posebno osvrnuo na te tri moćne riječi: Made in Italy.
“Teško mi je izgovoriti ovaj pojam na talijanskom, kada se u svijetu uvriježio engleski izraz koji jasno daje do znanja da je riječ o našem izvornom brendu. A on se sastoji od četiri važna dijela: kvaliteta, tradicija, inovativnost i kreativnost. Bit ću slobodan reći da su mala i srednja poduzeća koja povezuju tradiciju s tehnologijom budućnosti okosnica našeg gospodarstva, a koja bi mogla biti uzor i za Hrvatsku. Posve nebitno radite li u sektoru mode, interijera, poljoprivredno-prehrambene industrije ili automobilske industrije, glavna poruka je: ne morate biti veliki da biste proizvodili visokokvalitetan proizvod, ali morate ulagati u proizvodnju i njegovati tradiciju te svoje talente”, izjavio je Gian Luca Borghese.
ATIT hrvatsko-talijanska suradnja
ATIT platforma, točnije njezina osnivačica Martina Begović, surađuje s talijanskim modnim sektorom već punih 15 godina, što je bio i jedan od glavnih razloga za pokretanje platforme koja povezuje Republiku Hrvatsku i Adria regiju s Republikom Italijom u modi i dizajnu. Budući da službena međudržavna suradnja između dviju susjednih država, Hrvatske i Italije, u modnom sektoru, zapravo ne postoji od osnutka talijanske modne komore 1958. godine, ističe Begović. Stoga je jedan od glavnih ciljeva ATIT platforme, naglašava Begović, postizanje međunarodne osviještenosti i prepoznatljivosti hrvatske mode i hrvatskog modnog dizajna s potpisom MADE IN CROATIA izvan hrvatskih granica, točnije na teritoriju Republike Italije, a time i na globalnoj razini. Sve navedeno ključni su razlozi zbog kojih se osnivačica platforme, nakon dugog niza godina karijere u modi, marketingu, PR-u, komunikacijama i modnom novinarstvu, ali i zahvaljujući talijanskoj naobrazbi i umreženosti s talijanskim modnim sektorom, odlučila za ovaj pothvat osnivanja platforme.
Martina Begović zaključila je panel riječima: “Naš cilj je otvoriti vrata talijanskog i europskog tržišta. Hrvatska moda, talenti i proizvodi trebaju biti prepoznati izvan granica. ATIT aktivno radi s talijanskim institucijama, manifestacijama i sajmovima kako bi naši dizajneri dobili priliku koju zaslužuju. Panel je bio podsjetnik da hrvatska moda ima viziju, kreativnost i potencijal. Sad je pitanje samo koliko smo spremni izaći iz svojih granica i pustiti talent da zasja na svjetskoj pozornici.”
Fotografije: ATIT, Niko Šeperić
