komunikacija

Nije da brojimo, ali vrijeme je da se malo bolje upoznamo s kompatibilnim energijama i reciprocitetom.

Zašto ćemo prijeti pogoditi laže li nas netko ako se koncentriramo na ono što čujemo umjesto na sliku, zašto lašci nisu u stanju ponoviti priču drugim redoslijedom i zašto je ponekad metoda koju je primjenjivao Robert de Niro uspješnija od najsuvremenijih detektora laži?

Nawal Mustafa, stručnjakinja za psihološko zdravlje predstavila je na svom Instagram profilu @Thebraincoach kako granice ili nedostatak njih utječu na naše emocionalno zdravlje

U kakvoj su vezi visina našega glasa, rodne uloge i stereotipi, zašto s godinama žene pričaju sve dubljim glasovima te kada ćemo prestati diskriminirati sve one s piskutavim i neobičnim glasovima?

Zanimljiv eksperiment znanstvenika sa Sveučilišta Berkeley koji objašnjava zašto toliko puno razgovora završi kao velika zabluda ili nesporazum, ako ne i početak teške svađe.

Bilo da vas šef nagovara na neplaćeni prekovremeni ili kolega koji nikad ne vraća novac pita posudbu, evo kada biste trebali reći da, a kada ih i kako odbiti bez imalo grižnje savjesti

Šutnja, durenje, puhanje, ignoriranje… Zašto sve više ljudi umjesto otvorene komunikacije primjenjuje metode pasivno-agresivnog komuniciranja?

A sada dobra vijest – što više puta ispričate istu staru priču vašeg života, i to onu od stoljeća sedmog, to bolje za vaše mentalno zdravlje. I to bez hajpanja priče, molim!

Iz ovog teksta su izuzeti svi oni haiku pjesnici tekstanja, koji i inače imaju suhi stil dopisivanja. No ono što nas zanima je to kako je moguće da su barokni majstori odjednom počeli odgovarati tako suho – s ok ili pišljivim emojijem.