Pjevate uz radio dok vozite na posao? Pričate s prijateljicom na mobitel dok pišete popis za kupovinu? Scrollate po Instagramu dok gledate seriju? Odgovarate na privatne mailove dok pod pauzom jedete ručak?
Popis primjera multitaskinga koji obavljamo u danu još je i duži, a dok nemamo mogućnost kloniranja ili zapošljavanja malih robota da neke zadatke naprave umjesto nas, za mnoge je multitasking jedina opcija da riješe sve sa „to-do“ liste. No stručnjaci već neko vrijeme upozoravaju da nije baš tako korisno, pa ni bezazleno.
Zamke rada više stvari istovremeno
Kako bismo stigli sve što smo naumili u jednom danu, često pokušavamo ekonomizirati vrijeme i napraviti više stvari odjednom, no istraživanja su pokazala da su ti naši pokušaji često uzaludni, pa čak i kontraproduktivni.
Multitasking može utjecati na našu radnu memoriju, ali i uzrokovati probleme na dugoročno pamćenje. Istraživanja pokazuju da je istovremeno korištenje više medija povezano s gubitkom pažnje i zaboravljivošću, premda još nisu otkrili što točno na to utječe, izvještava Stanford University.
A to se može vidjeti i u samim rezultatima koje postižemo: umjesto da obavimo više zadataka u kraćem roku, napravimo ih nekoliko polovično, a dok se prebacujemo iz jednog u drugi, gubimo vrijeme i energiju.
To možda neće biti toliko očito dok slušamo radio u vožnji ili peglamo dok gledamo film (realno, jedini način da se podnesu takvi kućanski poslovi), ali pokušavati napraviti neki zadatak na poslu (uzmimo kao primjer pisanje članaka) dok sudjelujemo na online sastanku neće polučiti željeni rezultat. A dugoročno može utjecati na našu mogućnost učenja i pamćenja jer gubimo sposobnost koncentracije.
Znanstvenici na sveučilištu Sussex otkrili su da ljudi skloni multitaskanju imaju smanjenu gustoću u dijelu mozga odgovornom za empatiju te emocionalnu i kognitivnu kontrolu, prenosi Forbes.
Ljudi su zapravo „monotaskeri“, što znači da su stvoreni za obavljanje jednog zadatka po redu, pa ti pokušaji multitaskanja su zapravo brze sukcesivne izmjene između zadataka koje troše našu energiju, čine nas sklonijima greškama te usporavaju.
Kako odustati od multitaskanja
Sad kad su nas studije malo zabrinule, umor svladao, no „porcija“ na tanjuru nije se smanjila, nužno je zapitati se – kako se posvetiti jednoj stvari i stići obaviti njih stotinu?
Za početak, sastavite listu prioriteta. Da, svi misle da su njihove potrebe primarne i najvažnije, no u nizu mailova koji su stigli u vaš inbox, neki su hitniji, dok drugi mogu malo i pričekati. Ako vam se čini da je zavrzlama pravi gordijski čvor, poučeni legendom – prerežite – i sami odredite što je vama prioritet i što zahtijeva manje vašeg vremena i energije. Kako će se to-do lista smanjivati, vi ćete biti motiviraniji. A ako ne znate kud prije – prošećite i razbistrite misli.
Poslužite se pravilom „20 minuta“: umjesto otvorenih 15 tabova i skakanja od jednog do drugog, posvetite se jednom zadatku u potpunosti na 20 minuta prije prebacivanja na sljedeći.
Smanjite distrakcije: ako vam je mobitel uvijek nadohvat ruke, a ekran svako malo osvijetli neka notifikacija, stavite ga u zrakoplovni način ili barem ugasite obavijesti za one aplikacije koje nisu hitne za vaš posao.
Meditacija i slične mindfulness prakse mogu pomoći u fokusiranju, a kako biste uspješnije obavili sve što ste naumili, mogu vam pomoći i pisanje dnevnika, šetnje i slične metode za vraćanje koncentracije.
