Recite to glasno i jasno!

OVDJE POVLAČIM GRANICU: 6 granica za bolje mentalno zdravlje, na poslu, ali i privatno

Tamara Radan
22.03.2026.

Nawal Mustafa, stručnjakinja za psihološko zdravlje predstavila je na svom Instagram profilu @Thebraincoach kako granice ili nedostatak njih utječu na naše emocionalno zdravlje

Fizička granica

“Pa ti baš nisi taktilan tip”, rekao mi je jedan kolega prije puno godina, misleći na to da mi nije bilo ugodno kada bi me netko na kraju sastanak potapšao po ramenima, vjerujući da me tom gestom ohrabruje. Naravno da je ovo samo jedna od verbalnih smicalica gdje vam pokušavaju lukavo prebaciti lopticu krivnje i navesti vas da mislite da niste taktilni tip i da vam nešto nedostaje, no prava je istina ta da treba jasno i glasno reći da vam se ne sviđa kada vas netko dira bez vašeg pristanka ili da ne volite da vam upadaju u sobu bez kucanja. Ili da naprosto želite ostati sami kod kuće i gledati film u miru.

Emocionalna granica

Mobitel koji vibrira u ponoć i znate da nema šanse da će stati ako se ne javite, jer na drugoj strani je vaš prijatelj u nevolji koji vam hitno treba ispričati svoj problem. U redu je, ta prijatelji i služe da si međusobno pruže emocionalnu mentalnu podršku. No što ako te večeri podrška treba samo vama, jer se i sami loše osjećate i morate se pozabaviti svojim problemima. Vrijeme je da naučite izgovoriti sljedeće rečenice: “Ne želim sada razgovarati o toj temi” ili “Vrlo rado bih ti pomogao, ali trenutno imam dosta vlastitih problema.” A to znači i da nakon toga odete leći u krevet, a da grižnju savjesti ostavite nekome tko ne zna postaviti granice.

Foto: Unsplash+

Granica u komunikaciji

Znate o čemu pišemo – usred sastanka, dejta ili običnog druženja uvijek se dogodi neka prijelomna točka neke vruće teme gdje će jedan od sugovornika lagano ili drastično povisiti ton, prijeći u agresiju, napade i raditi kojekakve scene. Oni će to sutradan vjerojatno nazvati srčanim ili strastvenim stavom, no vi ćete se osjećati uznemireno, napadnuto i loše. Što učiniti? Umjesto da uzvraćate istom mjerom ukažite osobi koja prelazi granice da vas trenutno opterećuje. “Molim te, nemoj sa mnom razgovarati tim tonom” ili “Nemam volje nastaviti razgovarati o tome.”

Mentalna granica

Koliko ste puta prisustvovali nekoj užarenoj raspravi i nije vam se dalo reći što doista mislite jer ste znali da ste na drugoj strani linije pa ste samo nastavili plaho kimati glavom i držati u sebi fige da što prije skrenete na neku drugu tremu dana. No, je li pametno skrivati svoje pravo mišljenje koje se ne podudara s mišljenjem većine jer na taj način želite izbjeći konfliktne situacije? Ako jasno izražavate svoje stavove, drugi mogu bolje prihvatiti vašu individualnost i mišljenje, i to bez osuđivanja. Ako netko u vašem okruženju prelazi tu granicu i počinje vas osuđivati, uvijek mu možete reći: “U redu je ako se ne slažemo” ili “Poštujem tvoje mišljenje, iako se ne slažem s njim.”

Foto: Unsplash+

Vremenska ograničenja

Znate one frendove koji vas zovu na koncert pola sata ranije ili koji vam legnu na zvono jer su se baš zatekli u susjedstvu, misleći da vi cijeli dan provodite u niskom startu i čekate samo njih? Ovo se naravno isto odnosi i na vaše šefove koji su tek danas, eto, shvatili da je važan projekt trebao biti jučer gotov pa zašto ne biste ovaj vikend potegnuli i ostali noćiti u uredu, a onaj cijeli sljedeći tjedan možete biti free? A sada duboko udahnite i recite naglas – “Moje vrijeme je dragocjeno i krajnje je vrijeme da ga prestanem trošiti samo na druge”. Ok, no kako to reći drugima? Probajte ovako – “Možeš li mi sljedeći put reći kada znaš da ćeš kasniti?” ili “Žao mi je, ali danas ti ne mogu pomoći, imam puno posla na poslu” ili “Možemo razgovarati, ali imam samo 15 minuta vremena.”

Granice u odnosima

Ovo je vjerojatno najvažnija granica jer ima puno veze s poštovanjem. U osnovi se radi o tome kako želite da vas drugi tretiraju i kako dopuštate da vas tretiraju. Da biste pomogli u postavljanju ove granice, možete reći sugovornicima nešto poput: “Ne mogu čitati tvoje misli. Molim te, jasno mi izrazi svoja očekivanja i potrebe” ili “Nije mi u redu da drugima pričaš o mom privatnom životu.”

Naslovna fotografija: Unsplash

Pročitaj više

Ljubavna neravnoteža

Ljubav se ne trži, pa ipak… Na podsvjesnom nivou izgleda da se ipak nešto zbraja.

Ne znamo je li doktor psihologije Thomas Henricks gledao sjajnu seriju ‘Prizori iz bračnog života’, jer već nakon prve epizode je vrlo jasno kako je čak i ona najveća ljubav tako krhka te da rijetke mogu odoljeti izazovu da se ne mijenjaju s protokom vremena. Pogotovo kada se u igru uključe problemi na poslu, drugi zgodni ljudi, vrijeme i umor. No gledano iz zraka, neke veze su ipak malo drugačije od drugih, pa makar bile i prilično sretne. A ovo je pet glavnih tipova veza i temelji na kojima trenutno stoje, kaže Thomas Henricks.

Ovo nije dobri stari krkan, ili pak kvartovski mangup koji lako gubi živce pa će vas bez beda poslati u rodni kraj – ovo je inteligentna, elokventna osoba čije su riječi strateški odabrane, sposobne rezati poput skalpela. Evo kako to izgleda u praksi kada netko koristi psihoterapijski žargon kao oružje.

Čini li vam se da u svemu u životu kaskate za vršnjacima? Imate li dojam da vas uspjeh na privatnom i poslovnom planu zaobilazi ili kuca na vrata kada ste već mislili da je „prošla baba s kolačima“? Možda ste samo dio cool ekipe „late bloomera“

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.