Svjetski dan knjige i autorskih prava obilježava se 23. travnja svake godine kao simboličan datum u svjetskoj književnosti. Naime, toga dana 1616. godine umrla su dva velikana – Miguel de Cervantes i William Shakespeare, a sama zamisao posvećivanja određenog dana knjigama i čitanju zasniva se na katalonskom običaju darivanja knjiga i ruža na dan Svetog Juraja. Nešto kasnije spomenutu je praksu UN-ova organizacija za obrazovanje, znanost i kulturu – UNESCO odlučila proglasiti Svjetskim danom knjiga i autorskih prava koja se uz pomoć brojnih spisatelja, izdavača, čitatelja i učitelja obilježava diljem svijeta. Cilj je svakoga, a posebice mlade potaknuti na razvijanje kulture čitanja te istovremeno istaknuti važnost zaštite intelektualnog vlasništva.
Promicanje aktivnosti čitanja nikada nije bilo važnije nego u današnje, digitalno doba jer su podaci o čitalačkim navikama Hrvata iz godine u godinu sve porazniji. Prema Istraživanju o čitanosti i kupovini knjiga u Republici Hrvatskoj za 2023. godinu istaknuto je kako je jednu knjigu u toj godini pročitalo tek 40 % građana, što ukazuje na nastavak trenda pada čitanosti u odnosu na protekle godine.
Osebujni unutarnji svjetovi
Čini se kao da životom u digitalnoj eri velika većina zaboravlja na sve blagodati koje čitanje donosi. Prije svega, ono razvija kreativnost i maštu, posebno u onima koji tu naviku usvoje u dječjoj dobi. Istina je da govorimo kako slika govori tisuću riječi, no ponekad i riječ stvara tisuću slika jer čitanjem iste knjige svatko od nas stvara vlastiti svijet te pročitanu književnu situaciju predočava na jedinstven i posve osoban način. Osim toga, čitanjem razvijamo kognitivne funkcije, povećavamo vlastitu sposobnost kritičkog razmišljanja i zaključivanja što u konačnici dovodi do valjanijih i informiranijih odluka.
Takva aktivnost omogućuje nam svojevrsno putovanje kroz prostor i vrijeme, istraživanje raznolikih ideja i zamisli, upoznavanje s potpuno drugačijim kulturama, načinima življenja i razmišljanja te potpomaže izgradnju otvorenog, znatiželjnog uma. Nadalje, redovitim čitanjem obogaćujemo vokabular što nam nesumnjivo koristi kako u privatnom tako i u poslovnom životu. Također, čitanje podržava razvoj emocionalne inteligencije – ulaskom u svijet likova nekog književnog djela i sami proživljavamo cijeli spektar emocija te razvijamo sposobnost suosjećanja i razumijevanja tuđih osjećaja koje određena situacija donosi.
Digitalni detoks
Osim toga, s razvojem našeg vlastitog književnog ukusa otvaramo mogućnost povezivanja s istomišljenicima, najčešće u obliku popularnih book clubova u kojima se ljudi sastaju kako bi raspravljali o pročitanim knjigama i družili se. Konačno, redovitim čitanjem svom umu osiguravamo prijeko potreban digitalni detoks. Nije tajna da smo svakodnevnom uporabom moderne tehonologije smanjili vlastitu mogućnost dugotrajne koncentracije na zadatak, a u medicinskim se krugovima sve češće raspravlja o tzv. dopaminskom sindromu.
Konzumirajući isključivo „brzi sadržaj“ kojeg nam nudi internet, remeti se normalno izlučivanje dopamina što posljedično može dovesti do značajnih problema s fokusom i pamćenjem, a u određenim slučajevima i do ovisnosti o sadržaju na društvenim mrežama.
Knjige su ovdje kako bismo ponovno uspostavili ravnotežu te pružili svom umu predah od jeftinog izvora dopamina te što uspješnije zadržali kognitivne sposobnosti na zadovoljavajućoj razini usprkos redovitom korištenju tehnologije.
S ciljem oživljavanja popularnosti knjiga i obilježavanja Svjetskog dana knjige i autorskih prava, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu 23. travnja organizira Noć knjige. Ovogodišnja Noć knjige tematski će propitivati na koji se način nosimo s vremenima opterećenim kataklizmičkim scenarijima – ratovima, društvenim i financijskim krizama, nepovoljnim utjecajem klimatskih promjena i slično te kako nam u tome knjige mogu pomoći. U kakvoj literaturi pronalazimo utjehu i motivaciju za promjene? Kakve nam odgovore na suvremene prijetnje nude književnost i znanost? Što nam savjetuju psiholozi? Kako se branimo od pseudočinjenica i lažnih vijesti? I konačno – kako možemo, zahvaljujući onom što čitamo u knjigama, mijenjati sebe, a onda i ishode koji su pred nama? Zvuči zanimljivo, zar ne? Vidimo se u NSK!
Naslovna fotografija: Unsplash+
