književnost

Kazališna predstava “Unutarnja kučka”, koja je nastala prema zbirci poezije spisateljice Ingrid Divković, pravi je ženski krik za slobodom, ljubavlju i željom da složene emocije budu shvaćene. Razgovarali smo s Ingrid o divljim ženama, rođendanima kao okidačima, emotivnim katarzama, predrasudama, strahovima, društvenim mrežama, ali i najhrabrijim odlukama koje je donijela.

Kažu da život piše najbolje romane, ali da često baš i nema stila te da knjiga nije ništa drugo nego život kada iz njega izbaciš sve one dosadne dijelove i malo ga dotjeraš. Pa ipak, kako je onda moguće da su memoari dosta dugo smatrani ‘nižim oblikom’ pisanja. Ta sjećate se samo kako su se pojedinci zgražali kada je princ Harry objavio svoju priču: “Pa kako se samo usuđuje! Bolje da je šutio! Ovo je cringe!”

Kako su stanovnici Liverpoola shvatili da su audio-knjige super, ali im je glavna mana to što se glavna komunikacija ipak odvija samo u jednom smjeru. Vrijeme je da i vi oformite vaš privatni književni klub i na program uvrstite – čitanje naglas.

Nakon trogodišnje pauze Sally Rooney je krajem rujna objavila i svoj četvrti roman Intermezzo – priču o dva brata koja se nalaze na raskrižju života i koja moraju naći načina kako se nositi s kompliciranim odnosima, bivšim ljubavima, aferama, boli i gubitkom. Iako je ljubav u njezinu univerzumu rijetko kada jednostavna, malo je romana koji tako precizno opisuju dinamiku modernih odnosa te pokušavaju odgovoriti na pitanje – kako stvoriti i održati bliskost, a da pritom ne izgubimo vlastiti identitet. I ne manje bitno – koji je zapravo smisao postojanja?

Pročitali smo knjigu Roberta Fergusona “Henry Miller: Život” o velikom američkom piscu koji je bio puno više od pionira seksualnih sloboda i koji je cijeli svoj život pretvorio u književni materijal. Pa kad su granice između fikcije i istine skoro nepostojeće, a Henry Miller je za vrijeme života objavio 18 svezaka privatnih pisama, zašto mu ne bismo napisali još koje. A tko će ga znati, možda se broj obožavatelja broji i u nekim posthumnim algoritmima.

Priznajte, ideja je mefistovska. Što ako ćemo već sutra, uz pomoć naprednih jezičnih modela, sav naporan posao preslagivanja i konstruiranja rečenica moći prepustiti umjetnoj inteligenciji, a mi ćemo se baviti „većim idejama“? Biste li odbili potpisati ovaj ugovor?

Mala sirena, Snjeguljica, Ljepotica i zvijer, Pepeljuga – dugi je popis zastrašujućih bajki i njihovih sladunjavih verzija uz koje smo odrastali, a danas one doživljavaju neke osuvremenjene interpretacije, pa se pitamo: koja je uloga bajki danas i kome su namijenjene?

Zagrebački književni razgovori u svojemu 45. izdanju otvaraju prostor za dijalog između razlIčitih književnih tradicija, formi i jezika, kako bi kanon ostao živi temelj, a ne okoštala norma

Književnu nagradu “Kritična masa” za mlade prozaiste dobila je Ana Predan (1996.). Nagrađena priča „Neke su stvari neobično plave“ postavljena je kao zanimljiv „dnevnički“ zapis razlomljen na sate, unutar 24 sata. Ujednačen ton, koji vremenom uvlači u tonalilet nepredvidljive meditacije subjekta o sebi i katkad o subjektivnosti samoj, tvori svojevrsnu introspektivnu radnju koja se čita sa zanimanjem i svjedoči o visokom književnom potencijalu dosad inače nezamijećene Ane Predan.