ŠTO MOŽEMO NAUČITI O VEZAMA I EMOCIJAMA OD AI: I može li umjetna inteligencija pomoći izliječiti „epidemiju usamljenosti“?

Kristina Stakor
17.02.2025.

U suvremenom svijetu tehnologije, ljudi su usamljeniji nego ikad. Pa može li onda upravo tehnologija biti ta koja pomaže da se iz toga i izvučemo?

Usamljenost je globalna zdravstvena prijetnja, naglasila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), a njezin utjecaj na smrtnost uspoređen je s pušenjem 15 cigareta dnevno, povezana je s povećanim rizikom od razvoja demencije, koronarnih bolesti ili moždanog udara. A pandemija kroz koju smo prošli njezinu je rasprostranjenost samo pojačala.

Stručnjaci upozoravaju i na efekt koji ima na mlađe generacije koji su formativne godine provele u izolaciji, uz tehnologiju i sa smanjenim mogućnostima za stjecanje i razvoj socijalnih vještina. Pa možda je za njih rješenje tih problema leži upravo u suvremenim tehnologijama.

Barem tako smatra bivša CEO Tindera, Renate Nyborg, koja je nakon godina provedenih u razvijanju aplikacija za dejtanje (Tinder) i mentalno zdravlje (Headspace) odlučila pokušati riješiti problem koji predstavlja usamljenost.

Umjetna inteligencija i stvarni odnosi

Klimatske promjene i usamljenost dva su najveća problema našeg doba, tvrdi Nyborg, koju je potonje potaklo na razvijanje aplikacije Meeno. Za razliku od dating aplikacija koje nam omogućavaju pristup velikom broju ljudi koje možda inače ne bismo imali prilike upoznati i chatbotova koji „glume“ virtualne partnere nalik na distopijski film „Her“, ovu aplikaciju predstavljaju kao poligon za razvijanje socijalnih vještina.

S obzirom na oslanjanje na tehnologiju prisutnu kod mlađih generacija, pa i na sva moguća pitanja upućena Google tražilici ili ChatGPT-u, ideja se ne čini neosnovanom. U ovom slučaju, bot kojem se postavlja pitanje jest umjetna inteligencija koju karakteriziraju kao „osobnog mentora“, onog koji „podučava“ usamljene pojedince razvijanju socijalnih vještina za romantične, prijateljske i poslovne odnose.

Foto: Pexels / Pavel Danilyuk

No ono što ga možda čini drugačijim od primjerice ChatGPT-a jest da ne nudi gotova formulaična rješenja, već postavlja prava pitanja – kojima bi korisnik trebao doći do vlastitih zaključaka. Pa možemo li uz pomoć umjetne inteligencije doista doći do „heureka momenta“ i napokon shvatiti obrazac zašto nam nijedan „match“ ne ode dalje od 3. dejta ili kako steći nove prijatelje kada se doselimo u novi grad? Možda.

Ali postoji terapija, postoje prijatelji, postoje self-help knjige… Naravno, sve to stoji i sve to i dalje postoji. I možda je baš umjetna inteligencija ta koja će nam reći: bilo bi dobro da popričaš s nekim… A onda nam i dati neke ideje kako napraviti prvi korak i poslati poruku…

Naslovni vizual: Pexels / Cottonbro

Pročitaj više

Tko zna, možda je od svoje neurotične osobnosti mogla napraviti neku duhovitu TV seriju, no američka novinarka Olga Khazan upustila se u veliki eksperiment i odlučila promijeniti osobnost. Ma je li moguće da je ono što mislimo da je naše „pravo ja“ ponekad tek navika, dok je istinsko ja daleko fluidnije i spremno na transformaciju nego što bismo vjerovali? Rezultati ovog zanimljivog osobnog putovanja pretočeni su u knjigu ‘Me, But Better’.

Život je, nažalost, ponekad lišen jasnih uzročno-posljedičnih veza – dobre odluke mogu rezultirati lošim ishodom, loše odluke povremeno prolaze nekažnjeno, a trud i dobre namjere ne garantiraju sretan kraj. U tom vrtlogu nesigurnosti lako se obeshrabriti, stoga se okrećemo ‘neobjašnjivom objašnjenju’. Čudesno, magično, nadnaravno – sve su to fenomeni koji nam, barem na trenutak, pružaju utjehu da skriveni smisao ipak postoji, čak i ako ga nismo sposobni spoznati u potpunosti.

FREE HUG

Svejedno je li riječ o plišanom medvjediću ili fatalnom frajeru, činjenica je da nam svima treba dobra doza dodira. I to svaki dan!

Kolumna: Lea Tomac

Kolike su se od nas poistovjećivale s Carrie Bradshaw. No omiljena junakinja serijala “Seks i grad” i “I tek tako” nije samo cool i zabavna kolumnistica koja se više ili manje lako nosi s nedaćama dejtanja, velikog grada i životnih očekivanja. Kako kaže psihoanalitičarka Dina Hassan – ona je postala naše ogledalo, Rorschachov test za ono gdje se sami nalazimo. I, što vidite kada ju ponovno ugledate na malim ekranima?

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.