BUGONIA: Toliko lud i makabričan film Yorgosa Lanthimosa da su se i kritičari pogubili

Tamara Radan
31.08.2025.

Je li današnji svijet opsjednut teorijama zavjere, incelima te pregovorima s ludima toliko izvrnut da ga jedino dobro zrcali film koji je rezultat miksanja crne komedije i horora? Bacili smo pogled na prve reakcije kritičara koji se slažu barem u jednom. Da, ovo je najkrvaviji film grčkog redatelja Yorgosa Lanthimosa i teško ga je opisati riječima, osim da kažemo da film postavlja važno pitanje mogu li ludi koji se bore protiv drugih ludih ikada doći bliže istini nego svi ostali ljudi, koji u našem kasnom zapadnom eksperimentu “civilizacija i kultura” također nisu manje ludi?

Kada se Emma Stone prije nekoliko tjedana pojavila na naslovnici Vogue magazina, brojni obožavatelji su je oduševljeno prigrlili jer je slavila sve ono što je godinama predstavljala čudna Barbika – divlju i nesputanu narav koja ne igra po pravilima. No pitanje koje je ostalo visjeti u zraku je bilo ono – može li fantastična Emma nadmašiti vlastitu ulogu u filmu “Uboga stvorenja”, za koju je i dobila Oscara? I nije li obrijana glava već sto puta viđena šok-fora, pogotovo kada dolazi u kombinaciji s vanzemaljcima. Sve do nedavno mislili smo da ćemo sve odgovore dobiti kada 10. film grčkog redatelja Yorgosa Lanthimosa bude prikazan na 82. Venecijanskom filmskom festivalu, no kako stvari stoje, i kritičari se muče kako objasniti film, a da ne djeluje kao da su se sami najeli ludih gljiva. Izdvojili smo par činjenica koje biste možda trebali znati ako želite da vas film skroz pukne, ali i da ne otkrijemo previše.

Zašto se film zove Bugonia?

Ljudska bića su zavjerenička, paranoična, nasilna, manipulativna, sebična, zatvorena u svoje male živote, dehumanizirana moći i novcem. A što može bolje poslužiti kao polazišna točka za sve te ladice u koje volimo svrstavati pojmove poput usamljenosti, zbunjenosti, očaja, nepravde, tuge, psihološke manipulacije i osvetoljubivosti – od sustava organizacije koje su smislile pčele. Stoga film “Bugonia” i počinje s pčelama koje zuje oko cvijeća dok glas u offu komentira njihovu važnost u ekosustavu, opisujući način širenja sjemena kao “kao seks, ali čišći.” Da, naslov filma grčkog redatelja Yorgosa Lanthimosa u kojem briljira Emma Stone je pun pogodak jer kombinira riječi “bug” i “agonia” te savršeno opisuje ono što će vam se dogoditi tijekom gledanja: malo uvrnute zabave, nadrealnih i mučnih scena te potpuni osjećaj da ste zaglavili u nečijoj paranoičnoj mašti.

Koja je glavna radnja i kakve veze s vanzemaljcima ima obrijana glava?

Na početku filma Emma Stone doista izgleda kao neka Barbika koja je uspjela u karijeri. Pa kako i ne bi kada je Michelle menadžerica biomedicinske kompanije koju je magazin Time proglasio Ženom godine i koja, kada ne vježba karate, savršeno tečno vlada manipulativnim poslovnim dijalektima i govori rečenice poput “I hear where you’re coming from”, “I respectfully disagree”. No ono što Michelle ne zna jest da će je vrlo brzo oteti dva tipa – teoretičari zavjere obučeni u pčelarsku odjeću i tanku masku Jennifer Aniston – te da će joj u stražnjem dijelu njenog auta obrijati glavu kako “ne bi mogla kontaktirati svoj brod-mater.” Naime, Teddy i njegov mlađi rođak Don su inceli i zadrti teoretičari zavjere koji vjeruju da je svijet infiltriran vanzemaljcima i da moraju zarobiti jednog kako bi mogli pregovarati o “mirovnim” razgovorima tijekom mjesečeve pomrčine. Zvuči poznato?

Zašto je Lanthimos snimio remake korejskog eko-horora?

Ako nešto znamo o grčkom redatelju Yorgosu Lanthimosu, to je da voli razbucavati pravila i kritizirati društvene strukture. U filmu “Uboga stvorenja” kritizira patrijarhat, u filmu “Miljenica” koji ironično prikazuje lezbijku kraljicu Anu, udario je na tradicionalizam, a sada je odabrao južnokorejski film “Save the Green Planet” Janga Joon-hwana, ne bi li mogao brutalno trančirati ljudsko ponašanje.

“Mnogo toga u ovom filmu što izgleda distopijski zapravo je vrlo precizna refleksija stvarnog svijeta,” rekao je Lanthimos o radnji. “Čovječanstvo će vrlo brzo doći na prekretnicu i ljudi će morati izabrati pravi put, inače ne znam koliko nam vremena ostaje s obzirom na sve što se događa u svijetu – tehnologiju, umjetnu inteligenciju, ratove, klimatske promjene i poricanje svega toga.”

Kako razgovarati s ludima?

Iako se mnogi kritičari slažu da je film predug i da bi bolje funkcionirao da traje sat i pol umjesto dva sata, kraj je mnoge ostavio zbunjenim jer ga nisu znali smjestiti. No to je možda i bila svrha – uzeti tako klišejiziran scenarij i pokušati nas natjerati da shvatimo kako uopće razgovarati s ludim osobama. A možda i da razmislimo o stanju današnjeg društva – jesmo li previše zabrinuti zbog klimatskih promjena, ali previše zaokupljeni industrijalizacijom da bismo preuzeli odgovornost za njih? Toliko uplašeni stvarnim problemima da izmišljamo alternativnu istinu sastavljenu od vanzemaljaca, svemirskih zavjera i masovnog izumiranja? No u doba dezinformacija i teoretičara zavjera koji žive u najmračnijim kutovima interneta i svojih podruma, nadrealan film “Bugonia” je postao i više nego relevantan i nekako prerealan, a da bismo ga zaobišli u strahu od uboda.

Pročitaj više

Pogledali smo napeti survival triler koji potpisuje jaki ženski tim, a koji je inspiriran stvarnim događajem te otvara brojna pitanja – posebice ona o pravima radnika u stranoj zemlji i što se može dogoditi kada vas nepravedno optuže za nesreću koja se dogodila na poslu.

KOJA JE SLIKA VREDNIJA?

Zanimljiv eksperiment koji smo zapazili u sjajnoj HRT-ovoj znanstveno-putopisno dokumentarnoj seriji ‘AHA!’ dao nam je povod za razmišljanje kako vrednujemo umjetnička djela. I, mislite li da možete procijeniti koje djelo ima veću vrijednost? Pokušajte procijeniti ova dva djela…

Priče za laku noć za odrasle

Kako su stanovnici Liverpoola shvatili da su audio-knjige super, ali im je glavna mana to što se glavna komunikacija ipak odvija samo u jednom smjeru. Vrijeme je da i vi oformite vaš privatni književni klub i na program uvrstite – čitanje naglas.

watchlista

Od radničke klase do CEO-a, dokumentarna serija bivšeg američkog predsjednika istražuje kako danas izgleda jedna od temeljnih ljudskih aktivnosti: rad

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.