Jer ako se mozak stalno mijenja, što vas onda točno sprječava da ne budete kronično nezadovoljni, dramatični ili pasivno-agresivni? Ne mozak. On samo radi što mu kažete. I to je, kako bi rekli istraživači, „žalac u repu“ cijele priče.
Eric Kandel, čovjek koji je za istraživanja o učenju i pamćenju dobio Nobelovu nagradu, otkrio je da se neuroni fizički mijenjaju dok učimo. Svaka misao, svaka emocija, svaka navika – sve to oblikuje vaš mozak. Dakle, ako svakodnevno vrtite iste negativne scenarije, analizirate svaku poruku, scrollate tuđe živote i čekate da se netko promijeni, zapravo trenirate mozak da to radi bolje. Čestitke, postali ste majstor samosabotaže. Dobra vijest? To se može ispraviti. Loša? Nitko to neće učiniti umjesto vas.
Mozak ne zna što je moralno, ispravno ni korisno. On ne razlikuje „ovo je zdravo razmišljanje“ od „ovo je epizoda sapunice u mojoj glavi“. Sve mu je to samo signal. A on će ga poslušno pratiti. Ako mu svakodnevno servirate cinizam, pesimizam i mantru „ma ne mogu ja to“, on će se presložiti da vam u tome pomogne. Ali ako počnete vježbati nešto drugo – radoznalost, zahvalnost, pa čak i onu neugodno samopouzdanu pomisao „možda nisam toliko loša osoba kao što mislim“ – mozak će se također prespajati, ovaj put u vašu korist.
Što servirate svaki dan svom mozgu?
U početku će to izgledati kao da se trudite misliti protiv vlastitog softvera, ali to je normalno. Nova neuronska staza uvijek počinje kao makadam prije nego što postane autoput. Zato, ako već morate nešto ponavljati, ponavljajte ono što vam koristi. Mozak je kao lijeni osobni trener – ako mu stalno dajete isti izgovor, on će vam samo klimnuti glavom. No ako ga natjerate da se pokrene, ubrzo počne surađivati.
Neuroplastičnost, iako zvuči kao ime novog iPhonea, u stvarnosti je podsjetnik da ne postoji čarobni gumb za resetiranje života. Postoje samo male, svakodnevne odluke koje ili jačaju stare obrasce ili stvaraju nove.
Znanost kaže da se neuroni „pale i prespajaju“. Drugim riječima, svaki put kad odlučite reagirati smirenije, kad se ne upustite u dramu, kad izaberete bolju misao, vi doslovno redizajnirate svoj mozak. Dakle, ne pitajte što mozak može učiniti za vas – on ionako već sve radi. Pitajte što ste mu danas opet servirali. Jer na kraju, možda nije da ste „takvi“. Možda ste samo loše isprespojili žice. Dobra vijest? Sve se može popraviti. Loša? Kabeli ste vi.
Fotografije: Unsplash+
