Negdje prije 2010., u doba dok smo još nosili analogne modele, jedan moj prijatelj koji je vodio turbulentan ljubavni život nosio je mobitel oko vrata, baš kao što su nekada djeca nosila ključić od stana dok su im roditelji bili na poslu. Podignuti ovratnik polo majice, fancy vezica oko vrata, a mobitel u džepu, odmah pored srca, jer to je bio jedini način da bude sto posto siguran da mu nitko ne gleda model. Petnaest godina kasnije sretnem ga na cesti i pitam kako je, a on me otkanta riječima da ide kod kiropraktičara jer mu je pametni telefon zeznuo život, više od svih ljubavnica koje je imao popisane u tom malom mobitelu po posebnom sistemu. Karpalni sindrom u ruci, bolni vrat i ono najgore – ukliještenje u leđima zato jer je noću spavao sa svojim pametnim telefonom u strahu da će mu netko ući u tajni izvor užitka.
No ne morate biti serijski zavodnik koji sve svoje ljubavi ima na mobitelu i učestalo ga koristi ne bi li schedulirao svoj buran ljubavni život, jer i istraživanja nam svakim danom serviraju nove nuspojave. I doslovce, da nema organa koji nije drastično promijenjen. Prve promjene koje se događaju jesu one između ruke i mozga. Navodno je dovoljno desetak dana da se čovjek ufura u brzo tipkanje, skrolanje, svajpanje te da napravi novu stazu u neuronima koji povezuju mozak i ruku. To se, naime, događa i kada učimo neke strane riječi ili svirati. No, što kada nam nitko nije rekao da često u paketu idu i upale tetiva, karpalni sindrom i bolni palčevi.
Kao što slutite, ne ostaje sve na rukama koje su u direktnom kontaktu s mobitelom, jer ovisnost se širi žilama do svake stanice u mozgu. Ako je vjerovati istraživanjima – 68 posto ljudi ima tegobe u vratu zbog svoje ljubavi prema pametnom telefonu. Oni koji su na toaletu često bili zauzeti svojim mobitelom imali su za 46 posto povećan rizik od hemoroida. A vrhunac svega – zbog pretjeranog korištenja mobitela zaboravljamo i treptati.
U jednoj studiji Sveučilišta New South Wales u Australiji ustanovljeno je da je stopa treptanja kod djece u dobi od šest do 15 godina unutar prve minute, u kojoj su igrali jednu igru na mobitelu, pala s prosječno 21 na 8,9 treptaja po minuti. I nakon jednog sata igranja djeca nisu češće treptala.
Ništa manje ne bi bili iznenađeni ni znanstvenici koji su poželjeli saznati što se događa unutar našeg tijela. Ne samo da su zbog korištenja mobitela i plavog svjetla koje sprečava proizvodnju melatonina problemi nesanice narasli za 45 posto, nego se sa svakim satom koji su ispitanici proveli prikovani uz ekran prije sna smanjilo trajanje sna za 24 minute. S druge strane, zbog neprestanih podražaja kojima učimo mozak da proizvodi sve više dopamina i serotonina, trebaju nam sve veće doze, o čemu piše i Anne Lembke u knjizi “Dopaminska nacija”. A što se tiče srca, istraživanja Sveučilišta Missouri dokazala su da srce kuca deset otkucaja po minuti brže ako se odvojite od mobitela.
A vrhunac svega su i halucinacije koje često doživljavamo, a koje navodno osjeti 80 posto mladih barem jednom u razdoblju od dva tjedna. Znate onaj filing kada ste uvjereni da vam je došla poruka ili da pametni telefon vibrira. Razloge za to medicinari vide u pogrešnoj interpretaciji senzornih informacija. No dobar dio krivice snosi i naučeno ponašanje jer naš mozak bezazlene neutralne podražaje – na primjer trenje odjeće, trzaje mišića ili pritisak – ponekad pogrešno tumači kao vibraciju. Posebno kada očekujemo da će nam stići sljedeća doza. A kada uzmemo u obzir sve ove rezultate istraživanja prekomjernog i pogrešnog korišenja mobitela, treba li onda moj prijatelj nakon svega, tražiti i beneficirani ljubavni staž?
Naslovni vizual: Canva
