Nagrada 'Kritična masa'

NOVI GLAS: Upoznajte Anu Predan, jazz glazbenicu i spisateljicu

Lena Ivanović
11.08.2024.

Književnu nagradu “Kritična masa” za mlade prozaiste dobila je Ana Predan (1996.). Nagrađena priča „Neke su stvari neobično plave“ postavljena je kao zanimljiv „dnevnički“ zapis razlomljen na sate, unutar 24 sata. Ujednačen ton, koji vremenom uvlači u tonalilet nepredvidljive meditacije subjekta o sebi i katkad o subjektivnosti samoj, tvori svojevrsnu introspektivnu radnju koja se čita sa zanimanjem i svjedoči o visokom književnom potencijalu dosad inače nezamijećene Ane Predan.

Pobjednica sedme po redu “Nagrade Kritična masa” za mlade autorice i autore jest Ana Predan (Pula, 1996.) s pričom „Neke su stvari neobično plave“.  Priča je postavljena kao zanimljiv „dnevnički“ zapis razlomljen na sate, unutar 24 sata na što se, moramo priznati, može i zaboraviti tijekom čitanja. Ujednačen ton, koji vremenom uvlači u tonalilet nepredvidljive meditacije subjekta o sebi i katkad o subjektivnosti samoj, tvori svojevrsnu introspektivnu radnju koja se, premda bez jasnog narativnog toka, prati sa zanimanjem. Čest je spomen glazbe, zapravo su to zamršeno pomiješani refleksi osobnih i umjetničkih pitanja, uz uvjerljivo prozno prvo lice bez poze i pretencioznosti koje takvi motivi mogu donijeti. Rečenica se ne doima fokusirana na stilske efekte, a zapravo je na zavidnom nivou i stil joj se događa bez kićenja. Sve to svjedoči o visokom književnom potencijalu dosad inače nezamijećene Ane Predan iz Istre (Vodnjan i Pula), koju značajno okupira glazba, no kako vidimo po razini ispisanosti njenog rukopisa – itekako i književnost.

Ana Predan (Pula, 1996.) odrasla je u Vodnjanu. U šestoj godini počinje svirati violinu, a u šesnaestoj pjevati jazz. Po završetku srednje škole seli u Ljubljanu gdje studira međunarodne odnose, a onda u Trst gdje upisuje jazz pjevanje pri tršćanskom konzervatoriju na kojem je diplomirala ove godine s temom radništva u glazbi Istre. U toku studiranja putuje u Estoniju gdje godinu dana provodi na Erasmus+ studentskoj razmjeni. Tada sudjeluje na mnogo vrijednih i važnih projekata, i radi s umjetnicima i prijateljima, a počinje se i odmicati od jazza, te otkriva eksperimentalnu i improviziranu glazbu, te se počinje zanimati za druge, vizualne medije, osobito film. Trenutno živi u Puli, gdje piše za Radio Rojc i predaje violinu u Glazbenoj školi Ivana Matetića-Ronjgova. Kaže da piše oduvijek i često, najčešće sebi.

Svrha Nagrade Kritična masa za autorice i autore do 35 godina jest istražiti mladu proznu scenu, dati poticaj novim proznim glasovima, te dati pregled (širi i uži) aktualne scene u sjeni, kako za publiku, tako i za izdavače u potrazi za novim imenima.

Nagrada Sedmica i Kritična masa iznosi 700 eura u bruto iznosu i dodjeljuje se uz plaketu.

Budući da se svrha ove nagrade ne iscrpljuje u kompetitivnosti, treba reći da već i mnoge priče iz šireg i užeg izbora, pokazuju da hrvatska mlađa književna scena vibrira perspektivnim glasovima, a zanimljivo je da se iz godine u godinu ponavlja ženska većina u užem izboru te su, na koncu, i većinu nagrada dobile autorice. Nagrade su u prethodnim godinama dobili Eva Simčić (Rijeka), Ana Rajković (Slavonski brod), Jelena Zlatar (Zagreb), Marina Gudelj (Split), Mira Petrović (Split) i Filip Rutić (Varaždin).

U žiriju nagrade Sedmica i Kritična masa bili su: članice redakcije Ilijana Marin i Viktorija Božina – koja je i zapažena prozaistkinja mlađe generacije – kao i jedan od najznačajnijih hrvatskih suvremenih pjesnika, Branko Maleš, iz generacije seniora, te nagrađivani i prevođeni prozaist i dramatičar Damir Karakaš iz srednje generacije.

Na stranici Kritične mase dostupni su prilozi svih koji su ušli u uži i širi izbor.

Obavijest o idućem natječaju Nagrade bit će objavljena tijekom kolovoza.

U užem izboru nagrade, osim nagrađene Ane Predan, bili su Robert Aralica, Iva Esterajher, Luca Kozina, Dora Levačić, Eliša Papić, Nikola Pavičić i Dina Vukelić.

Ovo je bio sedmi nagradni natječaj koji raspisuje elektronički književni časopis Kritična masa. Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa (700 eura bruto). U žiriju nagrade bile su članice redakcije Viktorija Božina i Ilijana Marin, te vanjski članovi Branko Maleš i Damir Karakaš.

Pročitaj više

Suvremena kultura i umjetnost su mrtve. Ono što je nekada bila avangarda – smjelo kršenje pravila i eksplozija pravaca od apstraktne umjetnosti do ekspresionizma – danas je zamijenila praznina. Tako tvrdi W. David Marx, autor knjige „Blank Space“, koji se silovito obrušio na opću krizu kreativnosti. Je li u pravu ili je ovo samo još jedan način da zadobije našu pažnju?

Kada je pisao svoju kultnu knjigu Muzej nevinosti, Orhan Pamuk je cijelo vrijeme imao u glavi ideju da će roman pratiti i pravi muzej posvećen velikoj ljubavi. Kada je, međutim, stigla nemoralna ponuda za seriju, autor se nije dvoumio. Nekoliko pravnih zavrzlama kasnije, nakon 18 godina, dočekali smo i ekraniziranu verziju. Turski nobelovac je jedini autor koji se može pohvaliti da njegova knjiga ima i muzej i seriju. Možemo li ih sada usporediti?

Osam Europljana, jedan otok i eksperiment s utopijom koji je završio misterioznije nego što je itko planirao. Istinita priča o bijegu od civilizacije, velikim idejama i maloj zajednici u kojoj je svatko imao svoju verziju raja.

Prije nego što je postala najpoznatija novinarka na svijetu i noćna mora svih predsjednika – tko je bila mlada Oriana Fallaci?

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.