Nagrada 'Kritična masa'

NOVI GLAS: Upoznajte Anu Predan, jazz glazbenicu i spisateljicu

Lena Ivanović
11.08.2024.

Književnu nagradu “Kritična masa” za mlade prozaiste dobila je Ana Predan (1996.). Nagrađena priča „Neke su stvari neobično plave“ postavljena je kao zanimljiv „dnevnički“ zapis razlomljen na sate, unutar 24 sata. Ujednačen ton, koji vremenom uvlači u tonalilet nepredvidljive meditacije subjekta o sebi i katkad o subjektivnosti samoj, tvori svojevrsnu introspektivnu radnju koja se čita sa zanimanjem i svjedoči o visokom književnom potencijalu dosad inače nezamijećene Ane Predan.

Pobjednica sedme po redu “Nagrade Kritična masa” za mlade autorice i autore jest Ana Predan (Pula, 1996.) s pričom „Neke su stvari neobično plave“.  Priča je postavljena kao zanimljiv „dnevnički“ zapis razlomljen na sate, unutar 24 sata na što se, moramo priznati, može i zaboraviti tijekom čitanja. Ujednačen ton, koji vremenom uvlači u tonalilet nepredvidljive meditacije subjekta o sebi i katkad o subjektivnosti samoj, tvori svojevrsnu introspektivnu radnju koja se, premda bez jasnog narativnog toka, prati sa zanimanjem. Čest je spomen glazbe, zapravo su to zamršeno pomiješani refleksi osobnih i umjetničkih pitanja, uz uvjerljivo prozno prvo lice bez poze i pretencioznosti koje takvi motivi mogu donijeti. Rečenica se ne doima fokusirana na stilske efekte, a zapravo je na zavidnom nivou i stil joj se događa bez kićenja. Sve to svjedoči o visokom književnom potencijalu dosad inače nezamijećene Ane Predan iz Istre (Vodnjan i Pula), koju značajno okupira glazba, no kako vidimo po razini ispisanosti njenog rukopisa – itekako i književnost.

Ana Predan (Pula, 1996.) odrasla je u Vodnjanu. U šestoj godini počinje svirati violinu, a u šesnaestoj pjevati jazz. Po završetku srednje škole seli u Ljubljanu gdje studira međunarodne odnose, a onda u Trst gdje upisuje jazz pjevanje pri tršćanskom konzervatoriju na kojem je diplomirala ove godine s temom radništva u glazbi Istre. U toku studiranja putuje u Estoniju gdje godinu dana provodi na Erasmus+ studentskoj razmjeni. Tada sudjeluje na mnogo vrijednih i važnih projekata, i radi s umjetnicima i prijateljima, a počinje se i odmicati od jazza, te otkriva eksperimentalnu i improviziranu glazbu, te se počinje zanimati za druge, vizualne medije, osobito film. Trenutno živi u Puli, gdje piše za Radio Rojc i predaje violinu u Glazbenoj školi Ivana Matetića-Ronjgova. Kaže da piše oduvijek i često, najčešće sebi.

Svrha Nagrade Kritična masa za autorice i autore do 35 godina jest istražiti mladu proznu scenu, dati poticaj novim proznim glasovima, te dati pregled (širi i uži) aktualne scene u sjeni, kako za publiku, tako i za izdavače u potrazi za novim imenima.

Nagrada Sedmica i Kritična masa iznosi 700 eura u bruto iznosu i dodjeljuje se uz plaketu.

Budući da se svrha ove nagrade ne iscrpljuje u kompetitivnosti, treba reći da već i mnoge priče iz šireg i užeg izbora, pokazuju da hrvatska mlađa književna scena vibrira perspektivnim glasovima, a zanimljivo je da se iz godine u godinu ponavlja ženska većina u užem izboru te su, na koncu, i većinu nagrada dobile autorice. Nagrade su u prethodnim godinama dobili Eva Simčić (Rijeka), Ana Rajković (Slavonski brod), Jelena Zlatar (Zagreb), Marina Gudelj (Split), Mira Petrović (Split) i Filip Rutić (Varaždin).

U žiriju nagrade Sedmica i Kritična masa bili su: članice redakcije Ilijana Marin i Viktorija Božina – koja je i zapažena prozaistkinja mlađe generacije – kao i jedan od najznačajnijih hrvatskih suvremenih pjesnika, Branko Maleš, iz generacije seniora, te nagrađivani i prevođeni prozaist i dramatičar Damir Karakaš iz srednje generacije.

Na stranici Kritične mase dostupni su prilozi svih koji su ušli u uži i širi izbor.

Obavijest o idućem natječaju Nagrade bit će objavljena tijekom kolovoza.

U užem izboru nagrade, osim nagrađene Ane Predan, bili su Robert Aralica, Iva Esterajher, Luca Kozina, Dora Levačić, Eliša Papić, Nikola Pavičić i Dina Vukelić.

Ovo je bio sedmi nagradni natječaj koji raspisuje elektronički književni časopis Kritična masa. Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa (700 eura bruto). U žiriju nagrade bile su članice redakcije Viktorija Božina i Ilijana Marin, te vanjski članovi Branko Maleš i Damir Karakaš.

Pročitaj više

Između strasti i samouništenja

Jako je lako mrziti ovaj film – od navodnika na plakatu filma koji su nam namigivali prije nego što smo stigli u kino, preko onog da je film podbacio kao šalabahter za one koji nisu čitali prvi i jedini roman Emily Brontë, objavljen 1847. godine pod muškim pseudonimom Ellis Bell, do toga da sve što gledamo izgleda kao još jedan kostimirani set koji bi se svidio Taylor Swift. No ako izdržite do kraja ove duge i turbulentne sage i ne poskliznete se na sve mokre stvari – od kokošjih jaja, krvi, sline puževa i grozne kiše koja neprestano pada – možda otkrijete nešto što smo u međuvremenu prigušili. Mračnu ljubav sa svim onim nuspojavama i animalnu žudnju. Ili kako se to danas moderno zove – limerenciju.

Psihoseksualni pop-triler

Ako umjetna inteligencija više od svega voli jednog umjetnika, to je onda Salvador Dali. Jesmo li konačno dobili film koji izgleda i zvuči kao da ga je radio AI Dali? Prepun pompoznih riječi, misticizma i demona. Šteta što se na vrijeme nisu prijavili za ovogodišnji Eurosong.

Da je živjela u neko staro doba, zvali bi je renesansnom umjetnicom, budući da na inovativan način spaja umjetnost, ples, tijelo i tehnologije. No danas ćemo reći da FKA Twigs slays. Jer ne samo što je ove godine s albumom Eusexua osvojila svoju prvu Grammy nagradu, nego je ušla u svijet filma i na veliku smotru suvremene umjetnosti.

Identitet u digitalno doba

Četrnaesto izdanje bijenalnog Međunarodnog festivala Organ Vida otvara se 11. lipnja u 20 sati u Muzeju suvremenu umjetnosti Zagreb s čak pet izložbi, među kojima je i centralna izložba finalista koji su svojim radovima odgovorili na temu festivala Happy Spiralling / Sretno u vrtlogu. Pored grupne izložbe finalist⁞a s radovima jedanaest umjetnika, iste večeri u MSU Zagreb otvaraju se četiri samostalne izložbe umjetnika: Julie Béne, Kevina Osepe, Sare De Brito Faustino i Paule Tončić, ovogodišnje dobitnice Nagrade Marina Viculin. Pored izložbenog, u Galeriji SKD Prosvjeta održat će se i diskurzivni program festivala s predavanjima, razgovorima i predstavljanjem nove publikacije Organa Vida The Vibes Are Off koja tematizira humor, ružnoću i online estetiku kao kritičke pristupe u vizualnoj umjetnosti i kulturi. Izložbe u MSU Zagreb ostaju otvorene do 6. rujna 2026. godine.

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.