terapija u blatu

OTKRIJTE MOĆ VRTLARENJA: Kako uzgajanje začinskog bilja i obrezivanje ruža može utjecati na mentalno zdravlje

Kristina Stakor
29.03.2024.

U teglicama i gredicama krije se puno više od zelenila – evo zašto biste trebali ruke uposliti kanticama i lopaticama

Počelo je u pandemiji – zatvorene u domovima i izbjegavajući direktne kontakte s ljudima, prijateljice i ja provodile smo dosta vremena na telefonu, dijeleći savjete za obrezivanje ruža, uzgajanje pelargonija i tikvica i ponosno pokazujući napredak biljaka na prozorskim daskama.

Djelomično je i do cijele situacije, ali možda i do godina, pa nam nije preteško palo zamijeniti nekadašnje štikle za izlaske vrtlarskim rukavicama, a drastično su se promijenile i naše teme razgovora. I bile smo sasvim ok s tim.

I nismo bile jedine: s početkom pandemije u Velikoj Britaniji porastao je broj internetskih pretraživanja za upute kako saditi krumpir, a broj ljudi koji se interesirao za kompostiranje bio je 6 puta veći nego godinu ranije, prenosi New Yorker.

Foto: Pexels / Yaroslav Shuraev

Vrtom protiv krize

„Kad god postoji kriza – rat, njegove posljedice ili prirodna katastrofa svjedočimo fenomenu hitne biofilije. Hranimo se obnovom prirode“, piše psihijatrica Sue Stuart-Smith u neočekivanom bestseleru „A Well-Gardened Mind“.

Ta naša životna faza nije završila s krajem karantene – pojavili su se neki novi stresovi, a obrezivanje grančica ostao je način da zadržimo „glavu iznad vode“. Briga o biljkama i uređivanje vrta može imati terapeutsko djelovanje, a Stuart-Smith smatra da meditativni i repetitivni aspekti vrtlarenja mogu biti oblik igre za odrasle koji su se prestali igrati ili one koji to nisu imali prilike činiti u djetinjstvu.

Foto: Pexels / Yaroslav Shuraev

Terapija zelenilom

„Kad posijemo sjeme, posadili smo narativ buduće mogućnosti“, kaže autorica koja u knjizi piše o znanstveno dokazanim benefitima vrtlarenja te navodi primjere njegova terapeutskog i obnavljajućeg učinka na psihu pacijenata.

A brojni stručnjaci u tome se slažu, pa ističu da vrtlarenje podiže raspoloženje, jer obavljanje neposrednih zadataka i fokusiranje na njih odvlači naš um od crnih scenarija i pretjerane brige o mogućim negativnim ishodima.

Poboljšava koncentraciju i pomaže nam usredotočiti se na jedan po jedan zadatak, što je uistinu rijetkost u našem suvremenom okruženju zasićenom informacijama.

Ne trebamo zanemariti ni komponentu fizičke aktivnosti, ako govorimo o košnji trave, kopanju rupa, grabljanju koje može pridonijeti izgradnji mišića, ali i gustoći kostiju.

Povezivanje s prirodom nešto je što nam najviše nedostaje u urbanim krajolicima, no briga o bilju i promatranje njihova rasta pomaže nam da se ponovno povežemo s korijenima (pun intended) i vratimo prirodi koja djeluje oporavljajuće na organizam. Studije su pokazale da su boravak u prirodi ili samo pogled na zelenilo povezani s boljim oporavkom nakon operacije, nošenjem sa stresom i smanjenjem tjeskobe i depresije.

A ako uzgajate vlastito voće i povrće možete biti sigurni da se i zdravije hranite jer jako dobro znate odakle dolazi vaša hrana te koliko je truda i ljubavi u nju uloženo.

Foto: Pexels / Yaroslav Shuraev

Zbog svega navedenog, ne čudi da neki liječnici u Velikoj Britaniji propisuju vrtlarenje kao terapiju za mentalno zdravlje. No i bez pisanog recepta, preporuča se vrtlarenje kao način da se povežemo s prirodom, ali i sa samima sobom. A ako ne raspolažete s vrtom, nema problema – i teglice na balkonu ili prozorskoj dasci bit će sasvim dobar početak gdje možete promatrati kako s vašim biljkama raste i vaše samopouzdanje i optimizam.

Naslovni vizual: Pexels / Yaroslav Shuraev

Pročitaj više

walk it off

Znanost nije još našla čudotvorni lijek koji rješava sve boljke, no neki doktori smatraju – šetnja je najbliže što imamo takvoj alkemijskoj formuli

VOAJERI I NARCISI, POZOR!

Bez brige, niste narcis, ali ovo biste trebali uzeti u obzir…

Izlaz iz fatalne veze

Što je to u našoj ćudi da nas tjera da hakiramo partneru e-mail, da se smucamo oko njegove zgrade dok vani lije kao iz kabla i da otkantavamo frendice jer smo, eto, toliko zauzete ne bismo li slučajno naletjele u gradu na predmet svoje žudnje? Da, čini se da odgovor leži baš u onom dijelu mozga koji je odgovaran i za sve vrste destruktivnih ovisnosti. Želite li se skinuti?

Veganski stil života

Što je to veganska prehrana, zašto 20% u svijetu, involvira biljnu prehranu u svoju svakodnevicu te najguglanije pitanje svih vremena – a gdje su tu proteini. Erna Žganjar je razgovarala s osobama koje žive veganstvo, a pronaći ćete i nekoliko zanimljivih izjava vlasnika veganskih restorana u Hrvatskoj. Upoznajte Natašu Rajčević, food bloggericu, Maju Dragojević, učiteljicu joge, Ivora Madžara, marketinškog stručnjaka za plant based segment i Marka Samardžiju, osobnog trenera.

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.