Kada sam se prije nekoliko godina zatekla na grupnom predavanju kod liječnice koja je primjenjivala holistički pristup problemima jedna od glavnih uputa je bila ta da u širokom luku izbjegavamo sve prerađene i rafinirane namirnice i šećere te da prijeđemo na paleolitsku prehranu (meso, voće, povrće) jer sve ostalo radi krš i lom u našim polupropusnim crijevima, a tijelo često na sve te konzervanse i štetne sastojke počinje pretjerano reagirati i razvijati niz poremećaja – od kroničnog umora, problema sa štitnjačom i mentalnim zdravljem.
Hipokrat: ‘Pa jesam li vam govorio?’
U redu, vijest da su crijeva novi mozak i nije toliko nova budući da je čak i Hipokrat smatrao da mnoge bolesti, a posebice one mozga započinju u crijevima, no tek je 2004. znanstvenik Nobuyuki Sudo detaljno proučio kako mikrobi djeluju na mozak te kako se ponašanje mijenja uz različite razine bakterija. Put do revolucionarnog otkrića psihobiotika – mikroba koji mogu poboljšati raspoloženje je bio utrt, a knjiga ‘The Psychobiotic Revolution’ koji su napisali John Cryan i Ted Dinan je postala obavezno štivo mnogih psihijatara.
Psihobiotici, molimo da se predstavite!
No što su zapravo psihobiotici i kako djeluju? Bez brige, neće vam drastično promijeniti svijest da se na kraju nećete ničega sjećati nego ćete se samo blaženo smiješiti. Naime, psihobiotici koriste najmanje tri kemijska puta za komunikaciju s mozgom: neurotransmitere, hormone i imunološki sistem. Psihobiotici proizvode neurotransmitere koji su identični onima u našim mozgovima, uključujući dopamin, serotonin i GABA. Ovi neurotransmiteri, odgovorni za regulaciju raspoloženja, prenose se putem vagusnog živca, povezujući crijeva i mozak, a ova veza je ključna za regulaciju emocionalnog stanja.
Ako mikrobi kontroliraju mozak, tada mikrobi kontroliraju sve.
Nadalje, psihobiotici mogu utjecati na hormone, uključujući kortizol, hormon stresa. Određene vrste mikroba mogu smanjiti razine kortizola, što može poboljšati raspoloženje i kognitivne funkcije. I treći faktor – psihobiotici igraju važnu ulogu u održavanju ravnoteže imunološkog sustava. Naime, proces učenja imunološkog sustava da tolerira korisne mikrobe započinje već u dojenčadi, a ometanje ovog procesa može dovesti do problema s probavom i mentalnim zdravljem kasnije u životu.
4 game changera
Pa kada smo već u školi učili sva ta komplicirana imena dinosaura što ne bismo zapamtili i imena četiri game changera koji će već sutra promijeniti našu crijevnu floru i utjecati na mood. A psihobiotički mikrobi heroji su…
Lactobacillus rhamnosus i Lactobacillus reuteri – djeluju putem vagusa te smanjuju anksioznost i utječu na razine GABA receptore.
Bifidobacterium longum 1714 – Cryan i Dinan si otkrili da je konzumacija ovog psihobiotika povezana s manjim stresom i boljim pamćenjem te da drastično snižava kortizol.
Lactobacillus plantarum 299v – smanjuje upalu i pomaže smirivanju sindroma iritabilnog crijeva, a super djeluje i protiv anksioznost i depresije povezane sa stresom.
Lactobacillus plantarum PS128 – znatno poboljšava pažnju i komunikacijske vještine kod osoba s poremećajem autističnog spektra.
Što reći nego jedva čekamo liniju jogurta s nazivima Calm, Happy, Excited i Cool.
Naslovna fotografija i video: Canva
