Nedostatak pripreme: Niste dovoljno vremena posvetili svojim postignućima, a kamoli što ste sve napravili za firmu. Ne morate nositi prezentacije, ali trebali biste znati nabrojati svoje uspjehe.
Nerealna očekivanja: Traženje nerealno visoke povišice može rezultirati odbijanjem i stvaranjem napetosti s nadređenima.
Nezadovoljstvo drugima: Još je gore ako vam se glavni argument svodi na usporedbu s kolegama i rečenice – ‘Ali ona zarađuje duplo više, a odlazi prije pet’.
Loša komunikacija: Nije razgovor sa šefom TED nastup, ali morali biste prije razgovora osmisliti neku ‘dramaturšku liniju’ i ne zapetljavati se u detaljima. Jesmo li ovdje već spomenuli glagol petljati?
Emocionalno argumentiranje: Osjećaji su važni, ali argumentiranje na temelju osobnih potreba i financijskih teškoća nije najbolji pristup.
Loš tajming: Ako tvrtka prolazi kroz financijske teškoće ili smanjuje troškove, traženje povišice može se doimati neodgovorno i kao da uopće niste svjesni situacije nego ste opali s Marsa.
Nedostatak dokaza: Ako ne možete potkrijepiti svoje zahtjeve konkretnim primjerima postignuća, teško ćete uvjeriti nadređene. Da, ipak će vam trebati tablice i grafovi.
Nedostatak strateškog pristupa: Kada spominjete povišicu nemojte samo pričati o sebi nego istaknite i kako će se ova nagrada odraziti na firmu – što će ona, dugoročno gledano, dobiti time.
Nedovoljna produktivnost: Ako vaš radni učinak ili rezultati nisu dosegli očekivanja poslodavca, a uz to vam mogu prišiti da niste pokazivali dovoljno inicijative i želje za usavršavanjem, to bi mogao biti valjan razlog za izostanak povišice.
Pravno neosnovani zahtjevi: Ako tražite povišicu na temelju diskriminatornih faktora poput spola, rase ili drugih zaštićenih kategorija, to vas može dovesti do ozbiljnih problema.
Naslovna fotografija: Unsplash+
