Dvadeset i pet godina nakon što je objavila svoj prvi uspješni singl “Da znaš”, Vesna Pisarović održala je veliki povratnički koncert u Domu sportova. Budući da je pjevačica na početku svoje strelovite karijere napravila svojevrsni nagli zaokret i nakratko ostavila pop kako bi otkrila jazz i preselila se u Berlin, naravno da je set omiljenih novinarskih pitanja glasio: što se promijenilo od tog vremena, koliko se Vesna promijenila i može li ponovno biti poput one dvadesetogodišnje studentice koja nastupa na Eurosongu? Kao da smo mi vrsta gusjenica koje svako proljeće, uz novu garderobu, mijenjaju i postavke svoje ličnosti, ostavljajući za sobom neke stare “ja” koje, eto, više ni uz najbolju volju ne možemo prepoznati na starim YouTube snimkama.
Formativne godine i ‘vrijeme šutnje’
I doista, svijet književnosti, filmova, serija pun je priča u kojima se najzanimljivije stvari događaju upravo u toj ranoj mladosti – od osamnaeste do dvadeset i pete godine – kada nas prva iskustva snažno formiraju, bilo da stječemo iskustvo na prvom poslu, upoznajemo mnogo novih suradnika, kolega, prijatelja kojima se ipak moramo prilagoditi. O ljubavi da i ne govorimo. Jer tu se na prvim razočaranjima, nadanjima, maštanjima grade mitovi koji će nas možda pratiti cijeli život. A onda nastupa vrsta šutnje jer sve važno je već odigrano.
Kada ste imali šesnaest, ali i kada ste napunili pedeset
Tako smo barem mislili sve dosad, jer psiholozi su nas dosta dugo uvjeravali da je čovjek manje-više formiran sa 30 godina. Sada su objavljeni rezultati istraživanja koja su trajala 50 godina i u kojima je sudjelovalo 1800 ispitanika i oni potkopavaju tu teoriju jer kažu da se naša osobnost razvija cijeli život. Naime, svi sudionici istraživanja trebali su ispuniti upitnik s pet glavnih pitanja koja se odnose na emocionalnu stabilnost, otvorenost za nova iskustva, način komunikacije s drugima, odgovornost te stupanj introvertiranosti ili ekstrovertiranosti. I to u dva životna razdoblja – kada su imali šesnaest i kada su napunili pedeset godina.
Mi, samo puno bolji
Dobra vijest je da nismo zacementirali svoj razvoj u tridesetima i da se razvoj ličnosti s godinama doista mijenja. Svi imamo priliku proći sve te sjajne transformacije baš kao Vesna Pisarović, a usto se itekako, kao i ona, živo sjećati što nam je bilo u glavi kada samo imale šesnaest ili dvadeset i pet. Ako je vjerovati ovim ispitivanjima, navodno se taj razvoj događa na identičan način kao što se nadograđuju mobiteli nove generacije, jer s vremenom postajemo sve savjesniji, emotivno stabilniji, spremniji pomoći i mnogo se manje svađamo.
Šezdesete, stižeeeemooo!
Još je bolja vijest za sve novinare gladne skandala, scenariste TV serija i naglih obrata – psiholozi su došli do zaključka da ipak postoji određena dob kada smo svi skloniji promijeniti se malo više, snažnije i neočekivanije, a to – ta-daaam! – više nije pedeseti rođendan kada se kupuju veliki motori i “kožne jakne again”, nego šezdeseti. Navodno svaki četvrti čovjek u tom, kako se službeno zove dolce vita razdoblju, živi malo intenzivnije i donosi impulzivnije odluke. Tko zna, možda baš tada drastično promijenimo stil života i konačno na pitanje novinara prepoznajete li osobu na YouTube snimci iz mladosti, odgovorimo: “Who this person?”
Naslovna fotografija: Unsplash
