Kada me je jednog jutra nazvala kolegica u panici da joj kažem hitno šifre mog kompjutera, gdje može pronaći fajlove te kratice koje koristim na Macu da pokrene interne programe, jer je u firmu je nenadano došao šef iz inozemstva, naravno da sam se malo uspaničila. No što je tek prema onome što je uslijedilo, jer mozak mi se naprosto smrznuo. Pa kako je moguće da je ono što sam rutinski obavljala svaki dan – ruke na tastaturi, prsti sami biraju tipke i brzinom svjetlosti stišću kratice – dubinski zaboravljeno?
Kada posao obavljate nesvjesno
Nazvat ću te kasnije, rekla sam kolegici odrješito, proklinjući dan kada je firma uvela zbrku jer je pola djelatnika stavila na PC, a pola na Mac te krenula put svog kompjutera. Morala sam zatvoriti oči, neko vrijeme duboko disati, ne bi li mi se informacije povratile. Iako je slučaj uspješno riješen, moram priznati da sam se dobro zabrinula. Je li ovo samo jedan od znakova burn-outa kada odjednom shvatite da sve obavljate vozeći na autopilotu. I kako izaći iz tog blesavog stanja kada nešto radite, a da toga niste svjesni?
100 savjeta kako razbiti rutinu
Naravno da sam isprava naletjela na stotinu savjeta – od vježbi meditacije, svjesno vođenih aplikacija do prijedloga da počnem svaki dan na posao odlaziti drugim putem, pisati obrnutom rukom ili se naprosto odseliti. I baš dok sam u glavi davala otkaz i birala destinaciju svog idealnog mjesta gdje bi moj mozak ponovo mogao prigrliti život u svjesnom modu, naletjela sam na zanimljiv članak koji je upravo hvalio rad mozga na autopilotu.
Mozak je aktivan kada smo u nesvjesnom modu
Uostalom, što ima loše u mozgu koji štedi energiju i tko kaže da naš mozak tada ne radi puno bolje. Naime, početkom devedesetih znanstvenici su primijetili da ljudi koji leže u uređajima koji skeniraju mozak pokazuju obrasce moždane aktivnosti čak i kada mozak zapravo ništa ne radi. Ovo istraživanje je pružilo prvi dokaz da je naš mozak aktivan čak i kada naš um ne radi nešto svjesno. Drugim riječima, otkriveno je da autopilotom upravlja skup moždanih struktura koje se nazivaju mreža zadanog načina rada (DMN, od default mode network)
Isključi mozak radi boljih rezultata
No što zapravo radi DMN osim što smo zahvaljujući njemu fizički prisutni, ali duhom tko zna gdje. Iako to nipošto ne znači da ne obavljamo solidno rutinske zadatke. Prema jednoj teoriji, DMN nije previše prisutan u sadašnjem trenutku jer se mora baviti procjenama prošlih događa i planiranjem budućnosti. No, to su bile samo hipoteze koje se nisu mogle provjeriti. Stoga su znanstvenici sa Sveučilišta Cambridge proveli zanimljiv eksperiment.
Odlučili su dobrovoljce naučiti igrati novu kartašku igru, a u isto vrijeme im snimati mozak. Očekivano, dok su dečki metodom pokušaja i pogrešaka svladavali nova pravila mozak je bio u statusu ‘učim’. Ali kako se igra nastavljala, a sudionici su znali spojiti karte bez puno razmišljanja, njihova moždana aktivnost nalikovala je na one kod korištenja DMN-a – a njihovi su odgovori postajali brži i točniji.
Neurofeedback treninzi mozga
To ujedno sugerira da kada se isključimo, naš mozak prelazi u način rada na autopilotu, koji nam omogućuje razumno izvršavanje zadataka i to bez puno razmišljanja o njima. A ovo bi također moglo pomoći u objašnjenju zašto se neki zadaci – poput prisjećanja kratica na Macu ili sviranja klavira odjednom čine mnogo težima kada svjesno razmišljate o njima.
No definitivno najljepša vijest je ta da znanstvenici punom parom rade na neurofeedback pokusima ne bi li shvatili kako poboljšati način rada mozga na autopilotu i to tako da možemo obavljati zadatke još bolje, ali bez da se izravno fokusiramo na njih. Daleka maštanja iz budućnosti ili realno obećanje da će posao doista postati kao san, kojeg više neće moći remetiti nikakvi nenajavljeni posjeti direktora a kamoli one dosadne mantre – ‘Budi prisutan, budi u trenutku!’
