Život počinje nakon stote!

OTKRIVEN GEN ZA DUGOVJEČNOST: Znate li što najviše utječe na dužinu života?

Aleksandra Orlić
24.08.2023.

Prvom mišu je već presađen gen za dugovječnost i to od dugovječnog golokrtičastog štakora čime mu je produžen životni vijek za 4,4%. No dok ne dočekamo vrijeme kada ćemo u apoteci moći nabavljati gen koji je odgovoran za stvaranje hijaluronske kiseline visoke molekularne težine (HMW-HA), prisjetili smo se besplatnih savjeta koje je dao znanstvenik Aubrey de Grey koji je tvrdio da je deset godina života dulje – preskroman zahtjev

Kada je Oscar Wilde pisao knjigu ‘Slika Doriana Graya’ nije ni slutio koliko će ova knjiga postati dugovječna te kolika će istraživanja potaknuti. Ok, neke poput Aubreya de Greya, londonskog informatičara s diplomom Cambridgea i toliko iznervirati da će je zavitlati u zid, jer nikako nije bio zadovoljan tužnim krajem. Umjesto toga, Aubrey se bacio na proučavanje knjiga koje je čitala njegova supruga, gerontologinja. Za svega dvije godine Aubrey je došao do revolucionarnih znanstvenih otkrića koja objašnjavaju mutacije mitohondrija, a koje su mu naposljetku morali priznati i stručnjaci.

Živjeti milju godina

I sve bi možda prošlo manje više mirno da ekscentrični znanstvenik s kosom do guze i bradom do pupka nije ispalio da će ljudi u vrlo skoroj budućnosti živjeti ni manje ni više nego tisuću godina. Potom je sve to potkrijepio znanstvenim argumentima, koje mu do danas nitko nije uspio pobiti, iako je svojedobno časopis ‘Technology Review’ čak raspisao novčanu nagradu od 20.000 dolara za onoga tko uspije pobiti njegove teze. A onda se Aubrey još usudio reći da znanstvenici u laboratoriju nemaju inženjerski um fokusiran na cilj, nego ih vodi puka znatiželja pa se izgube u eksperimentima.

Starenje se može izliječiti

Ukratko, prema de Greyevim riječima proces starenja nije ništa drugo nego ograničeni broj molekularnih i staničnih promjena koje se s godinama povećavaju i koje se daju izliječiti. A ne bi li njegov program bio što efektniji, te zlokobne procese koji dovode do starenja nazvao je 7 jahača smrti. Jer, za starenje su uglavnom krivi: dioba stanica prilikom koje se gubi i dio genetskih informacija i mutacije stanica koje vode do raka, a koje su uvjetovane vanjskim faktorima kao što su zračenja, ozonske rupe, alkohol, stres te konačno zadnji krivac – stanično smeće.

Znanstvenici su euforični. Kako stvari sada stoje uskoro ćemo zadati zadnji udarac starenju i produžiti život za 10 godina. Iako, postoje i oni koji nam obećavaju i tisućljetni život, pa vi vidite…

Foto: Unsplash

Mijenjaj pokvarene stanice novima

Jer kao što znamo iz svakodnevnog života, ako odvoz smeća slabi, štetne stvari se gomilaju u organizmu izazivajući razne upale i kronične bolesti, koje mi onda naknadno ublažavamo. Doduše, smeće se gomila još od najranije dobi, jer je lijenost valjda svojstvena i šljakerima unutar našeg tijela, no postaje problematična tek onda kada dosegne krizni prag. No, dok njegove ideje o nadomjescima ‘pokvarenih stanica’ novim matičnim stanicama te poboljšanim genima, a koje će se izvoditi u operacijskim salama ne ugledaju svjetlo dana, dobro je znati da postoje neke metode koje već danas možemo primijeniti u svakodnevnom životu.

Ono sve što znaju i vrapci na grani…

Ako se dakle uzrok starenja krije u našim stanicama, tj. u mitohondrijima koji funkcioniraju kao elektrane i gdje se hrana uz pomoć kisika pretvara u energiju, oslobađajući pri tome štetne slobodne radikale, onda je i vrapcima na grani jasno da što manje hrane unose u sebe, to će duže živjeti. Ta ne kažu uzalud da ptice žive dugo, jer jedu malo kao ptičice te svako malo izbacuju iz sebe štetne tvari. Naravno ako ih prije toga ne smaže koja mačka.

Zašto stanice ranije odumiru

Isto pravilo vrijedi i za sport. Iako svi znamo da je umjereno vježbanje zdravo, sve ekstremne aktivnosti pa tako i stres vode do pojačane potrošnje kisika koji pokreće određene proteine, a krajnji rezultat je taj da stanice odašilju otrove na takozvane napadače te da naše stanice ranije odumiru.

Znamo, zvuči kao neka ukleta nagodba – živjet ćete tisuću godina, ako nam obećate da nećete uživati u hrani, da ćete se odreći skijanja, alkohola, pušenja… Srećom, tu su mali miševi nad kojima se provode eksperimenti sve u šesnaest pa ispada da su sve nade uprte u njih. Uostalom, nije Aubrey de Grey bez veze davnih dana osnovao nagradu ‘Metuzalemski miš’ koja iznosi milijun dolara i koja odlazi u ruke onom tko uspije dokazati da je njegov miš poživio duplo duže od očekivanog.

Foto: Unspplash+

Nagrada zvana ‘Metuzalemski miš’

Jer, onoga dana kada miš rekorder, koji je poživio pet umjesto dvije godine završi na naslovnici, čovječanstvo će shvatiti da je vrijeme za kvantni skok, poručio je Grey. Iako su i Jerry i Mrvica itekako svjesni da postoje neki miševi koji žive dvostruko duže od prosjeka, svi eksperimenti na stvarnim miševima, a ne onima iz fikcije, bazirali su se na manipulacijama gena u nerođenom embriju, što je za sada najstrože zabranjeno primjenjivati i na ljudima.

Trebalo je krenuti drugim smjerom i pitati se tko ili što određuje vrijeme kada ćemo umrijeti. Ako naravno izuzmemo klavir koji će nam pasti na glavu s petog kata i neadekvatan način života, rješenje se opet krije u genima. Za razliku od Aubreya de Greya koji nikada nije rukom pomiješao dvije epruvete u laboratoriju, jer on polazi od ideje tj. apstraktnog razmišljanja, jedan Amerikanac i jedan Australac su danima petljali po stanicama kvasca.

Eureka! Imamo prvi gen za dugovječnost!

Bili su to Leonard Guarante i David Sinclair koji su uzviknuli ‘Eureka’ kada su u stanicama kvasca otkrili gen koji se brine za dugovječnost. Nakon što su ga svečano prijavili pod imenom SIRT1 (po firmi koja se zove Sirtris), identificirali su ga i kod miševa i ljudi, a i prvi investitori su uplatili 118 milijuna dolara za istraživanje.

A sada ponovo loša vijest – gen SIRT1 se aktivira kada gladujemo. Reduciramo li miševima unos kalorija za 40% male životinjice žive u prosjeku pet mjeseci duže od prosjeka, što u njihovim omjerima nije malo. Samo malo, ne idite nikamo. Upravo su nam javili da trajna askeza nije jedino rješenje. Naime što, Sinclair je otkrio da malena molekula resveratrol koja se nalazi u crnom vinu aktivira enzim sirtuin koji je glavni gradivni element za čudotvorni SIRT1. U prvom eksperimentu jedna grupa miševa je jela umjerene količine hrane dok se druga doslovce davila kao da je na rimskim bakanalijama (u ljudskom ekvivalentu to bi bile tri svinjske polovice i jedna masna torta dnevno), ne bi li na kraju uginula od dijabetesa ili infarkta.

Tajna je u resveratrolu

No, kada je proždrljivoj skupini u masnu hranu ubačen resveratrol, miševi ne samo da su bili vitki i zdravi nego su trčali na pokretnoj traci kao Lance Armstrong, kaže David. Navodno su i neki znanstvenici sami sebi prepisivali resveratrol, o čemu naravno ne žele ili ne smiju govoriti. No, zato tvrtka službeno provodi kliničke eksperimente na oboljelima od dijabetesa, a prvi rezultati se tek očekuju. Pa čak i da ovaj pokus ne uspije, utješno je čuti da Sinclair ima u skladištu još tisuću spojeva, a neki od njih navodno aktiviraju SIRT1 gen tisuću puta jače od resveratrola.

Što se njega tiče, šanse da se za njegova života na tržištu pojavi tableta protiv dijabetesa, raka i ateroskleroze koje se produžiti prosječan život za 5-10 godina i nisu tako male. Uostalom, zašto bismo se pomirili da prosječni život prestaje u osamdesetoj. Ako se tijekom vremena čovječanstvo moglo naviknuti da živi duže od trideset godina, onda stvarno nema razloga da ponovno ne pomaknemo granice. Da čujemo! Tko bi živio pet godina duže? A deset? Dvadeset? I ne manje bitno, tko smatra da bi znanstvenici sa Sveučilišta u Rochesteru koji su malom mišu uspjeli produžiti životni vijek za 4,4% ipak trebali primiti novčanu nagradu? I to ne kompenzaciju u obliku sira:)

Naslovna fotografija: Unsplash+

Pročitaj više

Eurosong je izazvao mnogo reakcija na različitosti koje smo imali prilike doživjeti. Svakakvi ružni komentari povlačili su se društvenim mrežama. Svijet još nije spreman za različitosti, a kako bi i bio kad još nismo prihvatili ženska i dječja prava. Upravo o tome potonjem želim pisati jer istraživanja američkim i švicarskih sveučilišta daju frapantne rezultate.

business & pleasure

Spremne ste svoje prijateljstvo odvesti na novu razinu – onu poslovnu? Koliko god vam bila dobra ideja proizašla iz druženja s frendicom, prije ove avanture postavite si 5 pitanja i saznajte kakva budućnost očekuje vaš biznis i prijateljstvo

Pred nama je najnevjerojatnija vožnja u povijesti čovječanstva. Vežite se, polijećmo!

NOVA POSLOVNA PRAVILA

Kako to da ste već tri godine zapeli na istom radnom mjestu i ni mic pa se u usporedbi s vama, čak i ona orhideja koja čami na vašem radnom stolu i koja već peti puta mijenja ruho čini kao simbol uspješnog cvijeta? Hm… A jeste li sigurni da koristite nove programe?

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.