priroda i društvo

POMIČE LI SE BIOLOŠKI SAT: Možemo li napokon odahnuti od pritisaka prirode i društva?

Tamara Radan
16.03.2025.

Što je biološki sat i zašto su žene te koje uvijek osjećaju taj pritisak

Od malih nogu slušamo: budi dobra u školi da upišeš dobru srednju, pa dobar faks, pa nađeš dobar posao… a onda nekako nakon 27. sav dotadašnji trud i usmjeravanja postanu posve sporedna i nevažna jer nam se postavlja drugi cilj koji bismo prema nečijim mjerilima trebale realizirati: pa kad ćeš imati djecu, jeste li pričali o tome, planirate li, pa ne smijete čekati, biološki sat otkucava…

Taj strašni biološki sat koji zvuči kao tempirana bomba, odnosi se na činjenicu da je mnogim ljudima, osobito ženama, teže zatrudnjeti kasnije u životu (čitaj: na pragu četrdesete), ali i na pritisak koji osjećamo od okrutne biologije i od okoline. No neke studije pokazuju da možda smijemo malo i odahnuti?

Mit ili stvarnost

Za sve one žene koje su u grču jer još nisu  posložile stvari onako kako su željele kako bi krenule zasnivati obitelj, nisu još upoznale osobu s kojom bi se upustile u taj najveći životni pothvat ili samo nisu „došle još do toga“, postoji nada.

Naime, američki znanstveni časopis objavio je studiju koja kaže da je reproduktivno vrijeme za žene je 37,1 godina, a ne 35 kako se dosada govorilo, te da pubertet nastupa ranije, a menopauza kasnije, izvještava njemački Elle.

Dvostruka mjerila

No i ta granica od 37,1 godine ne znači da nakon toga ne možete zatrudnjeti. To samo znači da je od ove dobi potrebno više vremena za začeće. I dalje zvuči poprilično nepravedno kada uzmemo u obzir da će dvojica holivudskih legendi, Al Pacino i Robert De Niro, očevi postati u poodmakloj dobi od 83 i 79. To je jedna priča za sebe, no podsjeća da je plodnost privilegij.

Privilegij onih koji si mogu priuštiti skupe medicinske tretmane kada im biologija nije naklonjena, onih koji žive u državama čija medicinska skrb i zakoni to dozvoljavaju, i nažalost, češće privilegij muškaraca, koje puno rjeđe ispituju o planovima za obitelj.

No nisu ni oni sasvim pošteđeni nemilosrdnog biološkog sata. Premda žene imaju šanse ostati trudne i u četrdesetima, liječnici i znanstvenici ističu da kvaliteta jajnih stanica s godinama opada, ali da taj trenutak varira od žene do žene. No opada i kvaliteta sperme, o čemu se nedovoljno govori kada se govori o plodnim godinama. Koliko muškaraca znate da su u strahu od biološkog sata i razmišljaju o zamrzavanju sperme? A koliko žena?

Zamrzavanje jajnih stanica čini se kao jako dobar način kojim možemo „kupiti vrijeme“, čekajući povoljnije uvjete ili trenutak u životu da postanemo majke. 15 godina duga studija u NYU Langone Fertility Center pokazala je da je preko 74% jajnih stanica preživjelo postupak zamrzavanja, a gotovo 70% ih je uspješno oplođeno, javlja Forbes. Ali i to dolazi sa svojim izazovima, medicinskim, psihičkim i ekonomskim.

Pa prije svega, u današnjem svijetu gdje imamo izbor i razne opcije, trebamo se zapitati: želimo li uopće biti majke – i zašto? Radi li se o tuđim ili vlastitim željama, strahu od kritike ili svojevrsnog izopćenja? Jer to svi drugi rade?

Naslovni vizual: Unsplash, Canva

Pročitaj više

Naravno da ne možete utjecati na to kako se zovete ili prezivate jer su vas roditelji tako nazvali prvog dana rođenja s puno ljubavi. Dragi Veselko i Rumenko, primite našu sućut. Pa ipak, jeste li znali da je ime poput brenda te da ono itekako utječe na vašu karijeru? Evo kako ga spretno možete iskoristiti da radi u vašu korist te što govore istraživanja na LinkedInu. Što je to “Name Pronunciation Effect”, hoće li vas okolina percipirati kao moćniju ako zadržite svoje djevojačko prezime, zašto padamo na dvostruka imena te zašto se nikada na razgovorima za posao ne bismo trebali predstavljati samo imenom

Prva je hrabro pisala o seksu, plesala gola u kazalištu, furala muška odijela, imala tri muža i brojne ljubavne veze sa ženama. Ako i dalje mislite da su Madonna, Miley i Cardi B jako hrabre, kontroverzne i subverzivne, pogledajte super film o prvoj feminističkoj ikoni koja se hrabro izborila za svoj glas, autorska prava i ljubavnu sreću.

Između campa, bunta i kapitala – tko upravlja estetikom razgolićenosti?

NIJE SREĆA, NIJE PLAN

Svijet je prepun sjajnih vizionara i konzultanata, no gdje su oni koji se ne boje zasukati rukave i koji će ustrajati u realizaciji tih istih planova do kraja? Jer prema najnovijim istraživanjima – ključna osobina o kojoj ovisi hoćete li uspjeti ili ne je upravo snaga volje.

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.