Ni pisma, ni razglednice

POSLOVNI GHOSTING: Kada su se i kako točno poslodavci pretvorili u najgore tipove s Tindera?

Nika Kovačić
29.12.2023.

Odradili ste intervju, relativno ste zadovoljni kako je prošao razgovor, a onda je vaš nesuđeni poslodavac nestao s lica ni zemlje. Što vam je činiti – trebate li nazvati, poslati e-mail, razglednicu, Hrvatsku gorsku službu spašavanja?

Da je svakome od nas samo jedna kuna za svaki put kada smo se javili na oglas za posao, odradili razgovor i pritom nikada poslije ne čuli nikakvu povratnu informaciju, vrlo bismo vjerojatno svi zajedno bili poprilično bogati ljudi. I kada kažem ‘mi’, ne mislim pritom ni samo na Hrvate ili Balkance, već općenito sve ljude ovoga svijeta jer je, čini se, ovo problem s kojim se susreću ljudi posvuda u svijetu, u svim profesijama, svih dobnih skupina i spolova. 

Je li pozicija još otvorena?

Ako postoji nešto što očekujemo od mjesta koje nudi bilo kakvo zaposlenje, onda su to profesionalnost i kultura. I ne mislim pritom na čitabe u kojima će nam netko detaljno objašnjavati u čemu je problem i zašto bilo tko od nas nije odabrani kandidat za posao, već doslovno dvije rečenice iz kojih će nam biti jasno kako stvari stoje. Dvije rečenice nakon kojih nećemo biti najsretniji, ali barem nećemo provesti dane, tjedne i mjesece pitajući se je li pozicija još otvorena, a možda i propuštajući ostale prilike u nadi da ćemo dobiti posao za koji smo se već javili. 

Upomoć! Ghosting i u poslovnom svijetu!

Apsolutno mi je jasno da svi imamo mnoštvo obaveza i da redovito žongliramo između svega što u jednom danu trebamo stići, no uzeti si za pravo trošiti nečije dragocjeno vrijeme na ovakav način za mene je izuzetno neprofesionalan, bezobrazan i drzak izraz nepoštovanja. Dakako, bilo bi naivno očekivati i minimum bontona u vremenu u kojem se on tek u tragovima pronalazi u svim sferama društva pa me na neki način ne iznenađuje što su se isti obrasci ponašanja poput ghostinga i breadcrumbinga prelili i u poslovni svijet, iako bih barem od njega, ako već ne ni od koga drugog, očekivala minimum profesionalnosti.

Foto: Shutterstock

No, kako živimo u svijetu i vremenu u kojem živimo, očito se u cijelom tom kaosu moramo pokušati naučiti snaći najbolje što možemo. Ono što ovaj problem znači za one koji traže posao je da, bez obzira na to koliko dobro naš razgovor prošao, nikada ne bismo trebali pretpostaviti da je posao sigurno naš. Mogli bismo biti savršeni za posao i biti netko tko će ostaviti dojam da smo baš mi osoba koju žele zaposliti, ali to još uvijek ne bi bila nikakva garancija. Mogao bi se pojaviti netko tko će iz bilo kojeg razloga biti bolji kandidat od nas, mogao bi se pojaviti netko tko poznaje ili je rodbinski ili prijateljski povezan s nekim tko donosi finalnu odluku, ili bi na kraju firma ipak mogla odustati od zapošljavanja bilo koga. Garancije, nažalost nema.

Dakle, što učiniti u ovakvoj situaciji?

Ono što najviše frustrira kada nam se nitko ne javlja nakon intervjua je to što ne možemo sa sigurnošću znati što se događa. Možda smo prevareni i više nam se nikada neće javiti nitko iz dotične tvrtke, možda će se javiti tek za dva mjeseca, dugo nakon što smo izgubili nadu. Najvažnije je zapamtiti da će nam se poslodavac javiti ako nam želi ponuditi posao. Ako smo njihov najbolji kandidat, neće nas zaboraviti kontaktirati, kad god to došlo na red, pa nema potrebe da se nastavimo gurati ili tražiti načine da ostanemo na njihovom radaru.

Ono najzdravije što možemo učiniti za svoj mir je pretpostaviti da jednostavno nismo dobili posao i nastaviti dalje, a kako ne bismo zaglavili u tjeskobnom limbu, pitajući se hoće li nam se javiti danas, sutra ili ikada, što znači šutnja, jesmo li nekoga uvrijedili ili razočarali prilikom intervjua te jesmo li možda u zabludi po pitanju svojih vještina koje, možda,  stvarno nisu tako impresivne kao što smo mislili da jesu. Puno je jednostavnije samo odlučiti da nismo dobili posao i izbaciti to iz glave, a ako se i dogodi da nas kontaktiraju u nekom trenutku, to može biti ugodno iznenađenje, a ne nešto na što smo potrošili puno više energije nego što je bilo potrebno. 

Je li u redu da nazovem i pošaljem e-mail?

Ali, budući smo svjesni da je ovo ‘samo odlučiti da nismo dobili posao’ puno lakše reći nego učiniti, spomenut ćemo i da je u redu nazvati ih jednom nakon što smo očekivali da ćemo dobiti povratnu informaciju, otprilike tjedan dana nakon spomenutog roka, a zatim poslati i e-mail u kojem molimo za povratnu informaciju. Osim ova dva koraka, nažalost ne postoji nešto drugo što bismo mogli učiniti. Ako još uvijek imaju namjeru zaposliti nekoga i ako smo taj netko mi, javit će nam se kad tad. Otprilike po istom onom principu po kojem bismo trebali i dejtati: tko ima volje, pronađe način, tko nema volje, pronađe izgovore. Ili jednostavno nestane s lica zemlje. 

Naslovna fotografija: Unsplash

Pročitaj više

Kako smanjiti doživljaj

Težnja za savršenstvom koči nas u stvarnom napretku i krade nam vrijeme, ali i zadovoljstvo. Kako se osloboditi perfekcionizma?

Upitate li ljude raduje li ih pomisao na to da su u nečemu ostvareni, uspješni, najbolji, većina će vrlo vjerojatno odgovoriti potvrdno. Pa ipak, unatoč tome što svatko od nas bar naizgled teži ka zavidnim postignućima nije rijetkost da nas upravo ta postignuća učine predmetom ogovaranja, omalovažavanja, a ponekad i metom otvorene sabotaže. To može ostaviti prilično gorak okus te nas spriječiti u tome da se uopće odvažimo istaknuti u nečemu. No o čemu je točno riječ?

COPY & PASTE, PLIZ!

Prije čitanja ovog teksta svakako provjerite jeste li i vi možda tuđa očekivanja pobrkali sa svojim snovima. Za potrebe ovog teksta konzultirali smo Cameron Diaz, Gwyneth Paltrow i Jacindu Ardern, a bili smo prisiljeni zahvaliti se na suradnji preambicioznom ocu Serene i Venus Williams

Laptop nije kućni ljubimac

Nećemo još jednom ponoviti da laptop nije vaš kućni ljubimac, ma koliko ga voljeli i trebali pa da ga morate non-stop držati u krilu, no ova istraživanja će vas možda potaknuti da probate naći neki drugi položaj i odložiti laptop na stol.

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.