Kibernetička sigurnost

HAKERI NE BI HTJELI DA VI OVO ZNATE: Super korisni savjeti Matije Kolarića za sigurniji internet

Aleksandra Orlić
13.04.2023.

Sve što ste oduvijek htjeli znati o kibernetičkoj sigurnosti, hakiranim profilima i kako ih vratiti, kako pregovarati s hakerima, a kako zaštititi digitalnu privatnost – možete saznati od Matije Kolarića, Senior DevOps Engineera u Q Agency

Protekle dvije godine nosili smo maske i rukavice zbog pandemije, no kako se zaštiti od sve učestalijih napada na netu kada više ništa nije sigurno i koji su najčešći načini hakiranja?

Nažalost, cyber napadi su postali sve učestaliji i sofisticiraniji, a to nas dovodi do zaključka da trebamo biti jako oprezni na internetu. Postoje mnogi načini hakiranja, no neke od najčešćih metoda su:

Phishing napadi: ovo je tehnika u kojoj se koriste lažni e-mailovi, tekstualne poruke ili web stranice kako bi se korisnike namamilo da otkriju svoje osobne podatke ili kliknu na zlonamjerni link. Primjerice, objavite oglas, a istog trena vam se javlja dobro ‘istrenirana osoba’ koja vas želi navesti da kliknete na link koji vas vodi na plaćanje dostave.

Malware: to su programi koji se mogu instalirati na računalo bez korisnikova znanja i dozvole. Malware može ukrasti osobne podatke, oštetiti vaše računalo ili ga čak koristiti kao dio bot mreže. Najčešće se to događa kada pokušate instalirati određeni alat koji će vam pomoći odraditi zadatke ili kliknete na oglas koji su kreirali napadači, a koji, primjerice, nudi pakete programske podrške za printere. Instalacijom tog paketa, automatski ćete zaraziti i računalo, a da to uopće nećete znati.

Social engineering: ovo je tehnika manipulacije ljudskim ponašanjem s ciljem dobivanja pristupa povjerljivim podacima. Na primjer, napadači mogu pokušati preuzeti kontrolu nad računom korisnika koristeći podatke koje su prikupili na društvenim mrežama. Vjerojatno ste i sami primijetili da nas često zovu s nepoznatih brojeva ili nam na društvenim mrežama ili mejlom nude super ponude. Treba biti izrazito oprezan kada nam se netko javlja, čak i ako su to banke, telekomi… U tim situacijama korisno je provjeriti podatke i identitet osobe koja nam se javlja. A ne bi bilo zgorega tražiti i online/onsite sastanak kako bismo provjerili identitet osobe. I ne zaboravite – nikada nemojte ulaziti na linkove. Najkreativniji primjer u posljednje vrijeme je bio onaj da vam napadač pošalje link putem kojeg morate zakazati sastanak. Dovoljno je poslati e-mail kojim ćete zakazati sastanak. Niti jedan drugi oblik komunikacije ne treba prihvaćati.

Kako se zaštititi od takvih napada?

Važno je pridržavati se nekoliko osnovnih pravila:

Nikad ne otvarajte sumnjive e-mailove ili privitke.

Instalirajte antivirusni program i redovito ga ažurirajte.

Koristite snažne lozinke i redovito ih mijenjajte.

Nikad ne dijelite svoje osobne podatke s nepoznatim osobama.

Koristite dvofaktornu autentifikaciju za dodatnu sigurnost.

Izbjegavajte javna mrežna mjesta (poput kafića i hotela) prilikom pristupa bankovnim računima ili drugim osjetljivim podacima.

Redovito ažurirajte svoj operativni sustav i druge aplikacije koje koristite.

Koristite VPN kada koristite javne Wi-Fi mreže.

Pazite na svoje online navike i budite oprezni prilikom preuzimanja datoteka s interneta.

Foto: Unsplash

Ima li smisla ući s hakerom u pregovore i što učiniti kada dobijemo poruku od hakera? Naime, slučaj pjevača Giuliana je ovoga ljeta dokazao da hakeri vole dalmatinski humor (‘Ma evo vam sve fotke, evo vam sve…’), budući da su mu doista i vratili njegov digitalni sadržaj?

Ukoliko dobijete poruku od hakera koji tvrdi da ima pristup vašim podacima ili digitalnom sadržaju, važno je odmah poduzeti odgovarajuće mjere kako biste zaštitili sebe i svoje podatke. Odluka o pregovaranju s hakerom može ovisiti o specifičnoj situaciji, no morate biti svjesni rizika. Evo što možete poduzeti u takvim situacijama su:

Ne paničarite: Važno je ostati smiren kako biste mogli razumno razmisliti o situaciji i donijeti najbolje odluke.

Promijenite lozinke: Promijenite sve lozinke povezane s kompromitiranim računima, kako biste onemogućili daljnji pristup hakeru.

Ojačajte sigurnost: Razmislite o upotrebi dvofaktorske autentifikacije, ažuriranju sigurnosnog softvera i poboljšanju općenitih sigurnosnih mjera.

Konzultirajte stručnjaka: Ako niste sigurni kako postupiti, razmislite o konzultacijama sa stručnjacima za kibernetičku sigurnost koji vam mogu pružiti savjete i pomoć u rješavanju problema.

Kada je riječ o pregovorima s hakerima, to može biti rizičan potez. U slučaju ako ste već dovedeni u ovu situaciju, a izrazito vam je bitno vratiti izgubljeno, odmah se konzultirajte sa stručnjakom. Nažalost niti jedan drugi pristup nije dovoljno učinkovit. Ako haker zahtijeva novac ili druge ustupke u zamjenu za povrat podataka, nema jamstva da će zaista vratiti podatke ili da neće ponovno zloupotrijebiti situaciju. Stoga, odluka o pregovorima s hakerima ovisi o procjeni rizika i vašoj osobnoj situaciji. U nekim slučajevima, kao što je primjer pjevača Giuliana, pregovori mogu rezultirati povratom podataka, ali važno je biti oprezan i svjestan mogućih negativnih posljedica. Drugim riječima – veća šansa je da ćete biti nasamareni, nego li dobiti sve što Vam je potrebno natrag.

Zašto Instagram često ne reagira i nemoćan je u vraćanju pravila kada korisnik prijavi krađu. Što dakle haker izvodi s našim profilom kada ga otme i krene ucjenjivati?

Instagram, kao i mnoge druge društvene mreže, pokušava spriječiti zloupotrebu svoje platforme i zaštititi korisnike od hakera i neovlaštenog pristupa. Međutim, zbog velikog broja korisnika i zahtjeva za podrškom, njihov odgovor na prijave krađe profila ponekad može biti spor ili nedovoljno efikasan.

Kada haker otme profil, obično ima nekoliko mogućih ciljeva:

Ucjenjivanje: Haker može pokušati ucjenjivati vlasnika profila, tražeći novac ili druge ustupke u zamjenu za povrat kontrole nad profilom.

Krađa identiteta: Haker može koristiti ukradeni profil kako bi se predstavljao kao pravi vlasnik, pokušavajući prevariti druge korisnike ili prikupiti osobne informacije o prijateljima i sljedbenicima ukradenog profila.

Širenje zlonamjernog sadržaja: Haker može koristiti ukradeni profil za širenje zlonamjernih poveznica, malwarea, phishing poruka ili drugog sadržaja koji može naštetiti drugim korisnicima.

Spam: Ukradeni profil može se koristiti za slanje neželjenih poruka ili objava, promociju proizvoda ili usluga, ili za druge aktivnosti koje narušavaju pravila društvene mreže.

Pranje novca: Haker može koristiti oteti profil za sudjelovanje u aktivnostima pranja novca ili drugim ilegalnim transakcijama.

Kako biste zaštitili svoj Instagram profil od hakera, važno je poduzeti nekoliko mjera:

Koristite snažne lozinke i redovito ih mijenjajte.

Omogućite dvofaktorsku autentifikaciju.

Ne dijelite svoje podatke za prijavu s drugima.

Budite oprezni s porukama i poveznicama koje dobivate od nepoznatih izvora.

Ažurirajte svoje aplikacije i sigurnosni softver.

U slučaju da vam ukradu profil, važno je odmah prijaviti problem Instagramu, promijeniti lozinku i kontaktirati prijatelje i sljedbenike kako bi ih obavijestili o situaciji. Ne postoji savršen pristup koji će vas osigurati i vratiti vam magično profil. Ono što je najbitnije od svega jest da se u tom trenutku ne odjavljujete s profila. Ili da pokušate reinstalirati Instagram. Ovakav pristup će Vam samo još dodatno otežati vraćanje profila.

Foto: Unsplash

Prijavili smo krađu profila, no nadležna tijela ga nisu uspjela vratiti – je li ‘dobar haker’ dobro rješenje?

Angažiranje “dobrog hakera” (često nazivanog “bijeli šešir” ili “white hat hacker”) za pomoć u vraćanju ukradenog profila može biti opcija koju biste mogli razmotriti, ali to također nosi određene rizike i etičke dileme. Bijeli šešir hakeri su stručnjaci za kibernetičku sigurnost koji koriste svoje vještine kako bi pomogli organizacijama i pojedincima u zaštiti svojih podataka i digitalnih sustava. Oni obično rade legalno i etički, te se usredotočuju na pronalaženje sigurnosnih propusta i rješavanje problema.

Prije nego što razmotrite angažiranje “dobrog hakera” za rješavanje vašeg problema, važno je razmotriti sljedeće:

Legalnost: Angažiranje hakera za pristup tuđim računima ili sustavima može biti nezakonito, čak i ako je vaš cilj vratiti vlastiti ukradeni profil. Uvijek se pobrinite da su sve aktivnosti u skladu s lokalnim zakonima i propisima.

Povjerljivost: Ako odlučite angažirati haker, provjerite njihovu reputaciju i povjerljivost kako biste bili sigurni da neće zloupotrijebiti vaše podatke ili situaciju.

Rizik od eskalacije: Protunapad na hakera može rezultirati dodatnom štetom ili gubitkom podataka, ako se haker odluči osvetiti.

Cijena: Angažiranje stručnjaka za kibernetičku sigurnost može biti skupo, a uspjeh nije uvijek zagarantiran.

Alternativne opcije: Prije nego što se odlučite za angažiranje dobrog hakera, razmotrite sve druge moguće opcije, uključujući ponovnu komunikaciju s Instagramom.

U konačnici, odluka o angažiranju “dobrog hakera” ovisi o vašoj procjeni rizika i želji za preuzimanjem takvog pristupa. Važno je biti svjestan mogućih posljedica i uvijek djelovati unutar zakonskih okvira. Kao zaključak možemo zaključiti da je stara poslovica – ‘bolje spriječiti nego liječiti’, primjenjiva i u cyber svijetu. Zato je izrazito bitno podići svijest o prijevarama kojih je svakim danom sve više.

Foto: Unsplash

Je li pametno davati mobitel u tuđe ruke i ostavljati ga na servisima tj. koliko možemo vjerovati i dobrim hakerima koji isto traže lovu za vraćanje profila i tko nam garantira da to nije jedno te ista osoba ili grupa ljudi?

Ostavljajući mobitel u tuđim rukama, posebno na servisima ili kod osoba koje nisu poznate, može predstavljati određeni rizik. Vaš mobilni uređaj sadrži mnoge osobne podatke i informacije koje biste željeli zaštititi. Kada ostavljate uređaj na servisima, važno je slijediti ove smjernice kako biste osigurali sigurnost vaših podataka:

Provjerite reputaciju servisa: Prije nego što ostavite svoj uređaj na servisu, istražite njihovu reputaciju i pročitajte recenzije drugih korisnika kako biste bili sigurni da se radi o pouzdanoj i profesionalnoj usluzi.

Zaštitite svoje podatke: Prije nego što ostavite uređaj na servisu, napravite sigurnosnu kopiju podataka i pokušajte izbrisati ili zaštititi osjetljive informacije (npr. lozinke, financijske podatke, itd.) koje ne želite da budu dostupne serviserima.

Razgovarajte s tehničarem: Kada ostavljate uređaj na servisu, razgovarajte s tehničarem kako biste razumjeli što će točno biti učinjeno s uređajem i koje mjere sigurnosti koriste kako bi zaštitili vaše podatke.

Što se tiče angažiranja “dobrog hakera” za vraćanje profila, važno je biti oprezan. Kao što ste naveli, nemate garancije da osoba koja tvrdi da može pomoći nije uključena u krađu profila ili da neće zloupotrijebiti vaše podatke. Prije nego što angažirate takvu osobu, razmotrite sljedeće:

Provjerite njihovu reputaciju i vjerodostojnost.

Ne dijelite osjetljive informacije ili pristupne podatke bez jasnog razumijevanja kako će se koristiti.

Budite oprezni s plaćanjem i razmotrite korištenje zaštićenih načina plaćanja koji omogućuju povrat novca ili rješavanje sporova.

Najsigurniji način za zaštitu vaših podataka i povrat ukradenih profila je suradnja s platformama, kao što je Instagram, i službenim tijelima, kao što su lokalna policija ili kibernetička sigurnosna tijela. Angažiranje hakera može donijeti dodatne rizike i komplikacije koje biste trebali pažljivo razmotriti prije nego što se odlučite za takav pristup.

Foto: Unsplash

Osim misterioznih nestajanja profila događali su se i slučajevi otmice accounta na kojima su hakeri nastavili objavljivati sumnjive postove, darivanja Elona Muska i dodavati još sumnjivije bitcoin investitore, što nas dovodi do pitanja – postoje li neki glavni hakerski stilovi operiranja, da ne kažemo trendovi?

Da, hakeri često koriste određene metode ili trendove u svojim napadima. Hakeri se prilagođavaju tehnološkom napretku i društvenim trendovima kako bi povećali uspješnost svojih napada. Baš zato su često meta jako popularni ljudi na netu – znaju da ih dosta ljudi prati i sluđa. Stoga je hakeru u cilju preuzeti njihov račun i na taj način širiti lažne informacije koje će rezultirati prevarama. Evo još par zanimljivih primjera koji se događaju hakerskim tehnikama:

Phishing: Phishing napadi se provode putem e-pošte ili društvenih mreža, gdje hakeri šalju poruke kojima se predstavljaju kao legitimne organizacije ili pojedinci, kako bi prevarili korisnike da otkriju svoje povjerljive podatke kao što su lozinke, financijski podaci ili osobni podaci.

Ransomware: Ransomware je zlonamjerni softver koji šifrira datoteke žrtve, blokira pristup sustavu i zahtijeva otkupninu u zamjenu za dešifriranje datoteka i vraćanje pristupa. Ransomware se često širi putem phishing napada, zlonamjernih preuzimanja ili eksploatacijskih skupina.

Cryptojacking: Ova vrsta napada uključuje neovlašteno korištenje računalnih resursa žrtve za rudarenje kriptovaluta. Hakeri mogu ubaciti skripte za rudarenje na kompromitirane web stranice ili računalne sustave, koristeći resurse žrtve kako bi zaradili novac.

Hakeri se neprestano prilagođavaju i razvijaju nove metode napada kako bi ostali korak ispred sigurnosnih mjera i svijesti korisnika. Važno je redovito ažurirati svoj sigurnosni softver, biti svjestan potencijalnih prijetnji i biti osviješten koje metode su trenutno aktualne.

Hakerski napadi nekada i danas?

Nekada su rani hakerski napadi uglavnom bili rezultat znatiželje i istraživanja, bez stvarne zle namjere. Hakeri su često bili entuzijasti koji su željeli razumjeti kako računalni sustavi funkcioniraju i pronaći slabosti u njima. Hakerski napadi su uglavnom bili usmjereni na telefonske sustave, akademske i istraživačke mreže, te rane verzije interneta. Tehnike hakerskih napada bile su jednostavnije, uključujući brute force napade, iskorištavanje ranjivosti u softveru i zloupotrebu lošeg dizajna sustava. Hakeri su često djelovali pojedinačno ili u malim skupinama, s manje organiziranim i sofisticiranim napadima.

Danas su pak hakerski napadi postali puno sofisticiraniji, s mnogo većim potencijalom za štetu i širenje. Hakeri ciljaju na financijske institucije, korporacije, vladine agencije i pojedince, često s kriminalnim ili političkim motivima. Napadi su se proširili na razne platforme, uključujući društvene mreže, mobilne uređaje, internet stvari (IoT) uređaje i oblak. Hakerske tehnike su postale naprednije, uključujući napade na lance opskrbe, ransomware, kripto-malware, napade uskraćivanja usluge (DDoS) i sofisticirane metode socijalnog inženjeringa. Hakerske organizacije postale su sve više organizirane i profesionalne, s većim resursima i sposobnostima. To uključuje državno sponzorirane hakerske skupine, koje često imaju značajnu podršku i resurse. Hakerski napadi postali su sve rašireniji, s porastom broja napada, većim brojem pogođenih korisnika i većim ekonomskim i društvenim utjecajem.

Želimo li znati što se događa s našim profilom koji je netragom nestao i što je najbolje, a što najgori scenarij što nam se može dogoditi s našom digitalnom, emotivnom ostavštinom?

Nakon što vam profil nestane, razumljivo je da želite znati što se događa s njim i kakve posljedice možete očekivati. Evo nekoliko scenarija koji se mogu dogoditi, od najboljeg do najgoreg:

Najbolji scenarij:

Vaš profil je privremeno suspendiran ili onemogućen zbog tehničkog problema ili greške. U ovom slučaju, vaša digitalna i emotivna ostavština vjerojatno će ostati netaknuta, a problem se može riješiti kontaktiranjem službe za korisnike platforme kako bi se profil ponovno aktivirao.

Realan scenarij:

Vaš profil je hakiran, ali haker samo želi iznuditi novac ili neku drugu vrstu koristi od vas. U ovom slučaju, haker može tražiti otkupninu ili koristiti vaš profil za promociju sumnjivih sadržaja ili prijevara. Postoji šansa da možete povratiti svoj profil nakon što izvršite zahtjeve hakera ili prijavite problem platformi ili nadležnim tijelima.

Najgori scenarij:

Vaš profil je hakiran, a haker ima zlonamjerne namjere, kao što je krađa vaše identiteta, širenje osjetljivih informacija ili upotreba vašeg profila za kriminalne aktivnosti. U ovom slučaju, možda će biti teže povratiti svoj profil, a vaša digitalna i emotivna ostavština može biti trajno oštećena.

U svakom slučaju, najbolji način za zaštitu svoje digitalne ostavštine je biti svjestan sigurnosnih prijetnji, redovito ažurirati svoje lozinke i sigurnosne postavke te obratiti pažnju na sumnjive aktivnosti na svojim profilima. Ako vam profil nestane, odmah kontaktirajte platformu i nadležna tijela kako biste pokušali riješiti problem i zaštititi svoje podatke. Kada recimo pričamo o Instagramu, izrazito dugo je bilo popularno koristiti aplikacije koje nas obavještavaju ako nas je netko od pratitelja otpratio. Nemojte ni pomišljati o alatima takvog tipa. Iz razloga što u takvim slučajevima takvim aplikacijama morate dati sva prava što i zvuči logično. Ali naposljetku, uz pomoć takvih aplikacija, često vam i otmu profil. Budite oprezni sa korištenjem raznih aplikacija i ono što vam aplikacije nude.

Foto: Unsplash

Kada trebamo odustati od borbe za virtualnim vlasništvom, a kada trebamo nastaviti dalje i ne manje bitno – kako?

Odluka o tome kada odustati od borbe za virtualnim vlasništvom ovisi o vašoj osobnoj situaciji, vrijednosti vašeg digitalnog imanja i vjerojatnosti povratka profila. Evo nekoliko smjernica koje vam mogu pomoći u donošenju odluke:

Kada odustati:

Ako ste uložili mnogo vremena i napora u pokušajima povratka svog profila, ali niste postigli nikakav napredak, možda je vrijeme da razmotrite odustajanje.

Ako vaš digitalni profil nema značajnu emocionalnu ili financijsku vrijednost za vas, možda nije vrijedno uložiti dodatni napor u njegov oporavak.

Ako vjerujete da je vaša sigurnost ili privatnost ugrožena, a pokušaji povratka profila bi mogli dovesti do daljnjeg kompromitiranja vaših podataka ili identiteta, možda je najbolje odustati.

Kada nastaviti i kako:

Ako vjerujete da postoji realna šansa za povrat vašeg digitalnog vlasništva, nastavite komunicirati s platformom i nadležnim tijelima kako biste pokušali riješiti problem.

Potražite savjet stručnjaka za kibernetičku sigurnost ili pravne stručnjake koji se bave digitalnim pravima, kako bi vam pomogli u razumijevanju vaših opcija i pružili stručnu pomoć u povratu vašeg profila.

Dokumentirajte sve dokaze o kompromitaciji vašeg digitalnog vlasništva, uključujući poruke, e-poruke ili druge komunikacije koje ste primili od hakera ili platforme. Ove informacije mogu biti korisne u vašim nastojanjima da vratite svoj profil.

Ojačajte svoju kibernetičku sigurnost, mijenjajući lozinke, koristeći dvofaktorsku autentifikaciju i redovito ažurirajući svoje računalne i mobilne uređaje. Time ćete smanjiti rizik od budućih napada i povećati šanse za uspješan povrat vašeg digitalnog vlasništva.

Razmislite o izgradnji novog digitalnog identiteta i profila, u slučaju da ne uspijete vratiti svoje izvorno virtualno vlasništvo. To vam može pomoći da nastavite s vašim online aktivnostima i ponovno uspostavite vezu s prijateljima, obitelji i suradnicima.

Važno je napomenuti da svaka situacija je jedinstvena, pa će odluka o tome kada odustati ili nastaviti borbu za virtualnim vlasništvom ovisiti o vama.

Foto: Unsplash

Pa ako je svaka nevolja samo dobra lekcija, što smo naučili nakon hakerskog napada i što više nikada ne bismo smjeli raditi niti u ludilu?

Hakerski napadi mogu biti bolna iskustva, ali nude i važne lekcije o kibernetičkoj sigurnosti i online ponašanju. Nakon što pretrpite hakerski napad, evo nekoliko stvari koje biste trebali naučiti i izbjegavati u budućnosti:

Nikada ne koristite istu lozinku za sve svoje online račune. Ako haker provali u jedan račun, može pristupiti i ostalima ako koristite istu lozinku.

Uključite dvofaktorsku autentifikaciju (2FA) kad god je to moguće. To dodaje dodatni sloj zaštite vašim računima i otežava hakerima pristup.

Izbjegavajte klikanje na sumnjive poveznice ili preuzimanje datoteka iz neprovjerenih izvora. To može dovesti do infekcije vašeg uređaja zlonamjernim softverom.

Ne dijelite osjetljive informacije, kao što su lozinke, osobni identifikacijski brojevi (PIN) ili financijski podaci, putem e-pošte ili društvenih mreža. Hakeri mogu presresti te informacije i iskoristiti ih protiv vas (postoje online servisi koji se bave dijeljenjem sigurnosnih podataka putem interneta).

Budite oprezni s informacijama koje objavljujete na društvenim mrežama. Hakeri mogu koristiti te podatke za ciljane napade, kao što je pogađanje sigurnosnih pitanja ili provođenje napada socijalnog inženjeringa. Vrlo česta pojava jest ta da influenseri objavljuju svoje fotografije s naznakom gdje se nalaze. Takve informacije su iskoristive. Dovoljno je napadaču da dođe u jednaki prostor gdje se i Vi nalazite. Ako nema dovoljno dobro podešenu Vašu sigurnost. Znate što će se dogoditi.

Redovito ažurirajte svoje računalne i mobilne uređaje te softver kako biste bili zaštićeni od poznatih sigurnosnih propusta.

Ne ostavljajte svoje uređaje bez nadzora na javnim mjestima ili ih dajte nepoznatim osobama. Fizički pristup vašem uređaju može omogućiti hakeru da instalira zlonamjerni softver ili ukrade vaše podatke.

Educirajte se o najnovijim prijetnjama i sigurnosnim mjerama, kao što su phishing, ransomware i social engineering napadi, kako biste bili bolje pripremljeni za obranu od hakerskih napada.

Učenje iz hakerskog napada može vam pomoći da poboljšate svoju kibernetičku higijenu, smanjite rizik od budućih napada i zaštitite svoju digitalnu ostavštinu.

I za kraj, koja su tvoja predviđanja – što će se događati u budućnosti s našom digitalnom memorijom, sa svim tim trilijunima fotografija, postova, dijaloga i uhvaćenih trenutaka u vremenu?

Evo nekoliko mogućih scenarija za budućnost naše digitalne memorije:

Povećana zaštita privatnosti: Kako se ljudi sve više oslanjaju na digitalnu tehnologiju, možemo očekivati strože zakone o zaštiti podataka i veću svijest o privatnosti. To bi moglo dovesti do bolje zaštite naših digitalnih memorija i smanjenja rizika od zloupotrebe.

Proširena upotreba umjetne inteligencije: S razvojem AI tehnologija, digitalne memorije bi mogle biti bolje organizirane, analizirane i pretraživane. AI bi mogao pomoći u prepoznavanju i očuvanju važnih trenutaka te u smanjenju digitalnog smeća.

Povećana upotreba oblaka: Većina digitalnih memorija već se pohranjuje u oblaku, a ovaj trend će vjerojatno nastaviti rasti. Ovo omogućuje lakši pristup, dijeljenje i sigurnost podataka. Međutim, to također znači da će naša digitalna memorija biti još više ovisna o uslugama trećih strana, što postavlja pitanja o privatnosti i vlasništvu podataka.

Digitalna arhiva i nasljeđe: Kako sve više ljudi prepoznaje vrijednost digitalne memorije, možemo očekivati razvoj alata i usluga koje će nam pomoći u očuvanju digitalne ostavštine za buduće generacije. To bi moglo uključivati digitalne arhive, platforme za upravljanje digitalnim nasljeđem i usluge za prijenos digitalne memorije našim potomcima.

Virtualna stvarnost i proširena stvarnost: Kako VR i AR tehnologije postaju sve naprednije, možda ćemo moći doživjeti naše digitalne memorije na nov i uzbudljiv način. To bi moglo uključivati “putovanje” kroz naše digitalne uspomene, dijeljenje iskustava s prijateljima i obitelji te stvaranje interaktivnih priča temeljenih na našoj digitalnoj memoriji.

U konačnici, budućnost naše digitalne memorije ovisit će o tehnološkom napretku, zakonodavstvu, društvenim promjenama i načinima na koje se pojedinci odlučuju upravljati svojim digitalnim nasljeđem.

Pročitaj više

Čovječuljak u glavi kao unutarnji kapitalist

Ako se niste dali zbuniti s ovime “ili” mi smo za varijantu da jedno ne isključuje drugo. Zašto ne bismo imali oboje? Razmišljam o današnjem tržištu rada i pitanju za milijun eura: Što točno želite?

chit chat

I usputno čavrljanje sa strancima je vještina koja se može istrenirati, a mi donosimo par prijedloga kako bi ono bilo što ugodnije

moć misterioznosti

Lako bi bilo pomisliti da pratitelji koji se broje u tisućama dokazuju da je neka osoba zanimljiva, no sve je više onih koji smatraju da su više seksi one osobe koje uopće nisu prisutne na društvenim mrežama

Loš tajming ili pogrešan stil?

Poslodavci su ipak otvorili svoje bilježnice i pogledali što su sve potajno zabilježili kada su preko nečije molbe za većom plaćom velikim slovima napisali NE

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.