100 godina od rođenja Marije Callas

HEROINA ILI ŽRTVA: Zašto smo sve ove godine opsjednuti i očarani djelom i životom Marije Callas

Aleksandra Orlić
06.08.2024.

Monica Bellucci, Marina Abramović, a kako stvari sada stoje, uskoro će se klubu obožavatelja pridružiti i Angelina Jolie koja nije smogla snage reći ne filmskoj ponudi da otjelotvori veliku opernu divu 20. stoljeća, a čiji će film biti prikazan ove godine na Venecijanskom filmskom festivalu. No jesmo li u lovu na velike i senzacionalne priče malo pretjerali sa svim tim tragičnim interpretacijama i glorifikacijama smrti i slomljenim srcima?

Kada sam netom nakon faksa prvi put u ruke uzela knjigu američke povjesničarke Elizabeth Abbott ‘Povijest ljubavnica’, prva stvar koja mi je zapela za oko bio je uvod u ljubavnu priču Marije Callas i konstatacija da je operna diva bila jedna od najnesretnijih ljubavnica na svijetu. A mnogi i danas, poput konceptualne umjetnice Marine Abramović koja je 2020. postavila operu ‘Sedam smrti Marije Callas’, smatraju da je operna pjevačica doslovno umrla od slomljenog srca. I to uza svu snagu, talent, ljepotu, originalnost, borbenost koje je neupitno posjedovala.

Ogroman talent i velika nesreća

No jesmo li možda previše hajpali njezinu životnu priču i nasjeli na dramaturške zakonitosti, senzacionalizam i velike obrate s tragičnim ishodima kojima su sklone sve velike opere ili su život i djelo Marije Callas doista najbliži antičkim tragičnim junakinjama kakve pamtimo? Uostalom, operna pjevačica potječe upravo iz Grčke, a kao u nekoj inačici slavnog mita o Pigmalionu i ona je doslovno izgradila sama sebe iz svoje ideje. Uzela je svoj božanstveni glas koji je posjedovala, dodala mu nevjerojatnu snagu, marljivost, talent, taktiku, preskočila nekoliko razreda, ne bi li se s petnaest godina upisala na konzervatorij, a vrlo brzo svojim sopranom osvojila i sve velike koncerte dvorane diljem svijeta.

Zatim je stesala i svoj stas – trebalo je godina i godina gladovanja i metoda ne bi li skinula pedeset kilograma, a na vrhuncu slave upoznala je i svoju prvu pravu ljubav – grčkog bogataša Aristotelesa Onassisa, kojeg je srela 1957. na balu u Veneciji, dok su oboje još bili u braku. Kao u nekoj lošoj bajci, Maria Callas je nakratko zamijenila svoj rad, talent i opere za malo slatkog života sa svojim ljubavnikom na Mediteranu, druženja s Grace Kelly, putovanja, ne bi li naposljetku kao u ‘Maloj sireni’ shvatila da je doslovce nasjela na lošu trampu jer je zbog malo ljubavi izgubila glas. Naime, na vrhuncu ljubavi, Maria Callas slučajno iz novina, istodobno kada i cjelokupna javnost, saznaje da se Onassis uskoro ženi s Jackie Kennedy.

Žrtvovanje na oltaru ljubavi

A kada je konačno došla k sebi i ponovo se uspela na pozornicu – morala se suočiti s činjenicom da su je napustili glas, samopouzdanje i snaga. Iako, postoji i teorija da Maria Callas nije izgubila glas samo zbog nesretne ljubavi nego jer je iz želje da smršavi u štitnjaču direktno ubrizgavala jod. A navodno je i Onassis Mariju učinio ovisnom o snažnom sedativu metakvalonu, poznatijem pod imenom mandrax, kao i o barbituratima.

‘Prvo ću izgubiti težinu, onda ću izgubiti glas, a onda ću izgubiti Onassisa’, izjavila je proročki Maria Callas

Iako se godinama borila za povratak sebi i starom životu, što joj je u nekom mjeri i uspjelo, jer se vratila u velike operne kuće, a obožavatelji je do zadnjega dana nisu napuštali, povjesničari tvrde da se Maria Callas nikada do kraja nije oporavila, da se povukla u svoja četiri zida i da nije imala srca odbiti očajne pozive svog bivšeg ljubavnika, koji joj je, netom nakon vjenčanja, visio ispod prozora i molio je da ga doslovce pusti nazad ili će se Rolls Royceom zabiti kroz vrata stana. Maria Callas je umrla sama, u pedeset i petoj godini, u svom pariškom stanu 16. rujna 1977., a njezin pepeo rasut je iznad Egejskog mora.

30 biografija o slavnoj La Divini kasnije

Iako je o La Divini napisano preko 30 biografija, Maria Callas je i dalje velika inspiracija za brojne umjetnike. Četrdeset i tri godina nakon Marijine smrti umjetnica Marina Abramović je postavila konceptualnu operu ‘Sedam smrti Marije Callas’ koja i danas putuje po svijetu. Monica Bellucci ove godine, na 100. obljetnicu rođenja Callas, nastupa u New Yorku s monodramom “Pisma i memoari”, a Angelina Jolie je snimila film ‘Maria’ s čileanskim redateljem Pablom Larraínom o zadnjim danima dive, a koji će ove godine biti premijerno prikazan na Mostri. Pa ipak, moramo se zapitati što je to u djelu i životu Marije Callas da nas intrigira tolike godine te da smo od njenog života napravili dramu i mit? I nismo li malo nepravedni zbog dramatiziranja njenog ljubavnog života, pa smo je posthumno, po uzoru na princezu od Monaka, učinili najtužnijom divom na svijetu?

Hrabrost, bunt i intenzivne emocije

“Mislim da se prije svega radi o osobi koja je imala hrabrost slijediti svoje srce”, izjavila je Monica Bellucci. “Zato ljudi često kažu da je imala tragičan život. Iako bi zapravo trebalo reći da je imala hrabar život. Uostalom, razvela se u trenutku kada je u Italiji razvod bio zabranjen. No ovom projektu me privukla prije svega dualnost Marije Callas. S jedne strane imamo divu, divinu, donu, ogroman talent, a s druge ženu s jednostavnim srcem koja je umrla od tuge.”

Izgleda da je sličan dualizam privukao i Marinu Abramović, ali ponajprije moćan glas koji izaziva snažne osjećaje. “Sjećam se doručka u kuhinji svoje bake kad sam imala četrnaest godina. Imali smo stari bakelitni radio s kojeg se odjednom začuo glas. Tada nisam imala pojma da je to Callas, i nisam znala što pjeva. Nisam razumjela riječi – bile su na talijanskom. Sjećam se samo da sam ustala, osjećajući kako elektricitet prolazi kroz moje tijelo. Počela sam nekontrolirano plakati, i to je bilo toliko emocionalno da to nikada nisam zaboravila. Nakon toga sam željela znati čiji je to glas, tko je ta osoba, i zaista sam željela znati sve o njoj.

‘Sve smo mi Maria Callas’

Tijekom života Marina je primijetila i neke druge sličnosti – osim naravno fizičkog izgleda i identičnog horoskopskog znaka, a to je činjenica da su obje skoro umrle od ljubavi. Stoga se Marina fokusirala upravo na zadnje dane Marijinog života, a na sceni je postavila gotovo pa repliku njezinog pariškog stana. A budući da se opera vrti oko broja sedam, što je po Marini broj sudbine, na sceni slušamo sedam različitih arija koje izvodi sedam različitih sopranistica, a tu je i sedam različitih vrsta umiranja – smrt zbog tuberkuloze, skok, gušenje, spaljivanje, zračenje, ludilo i ubadanje nožem, jer, simbolički gledano – Marija svaki put iznova umire zbog Onassisa.

S druge strane, kroz broj sudbine Marina je željela predstaviti i sedam vrsta žena te napraviti predstavu univerzalnom. “Naravno da je ova opera prije svega priča o Mariji Callas, ali ona je ujedno i priča o svima nama, jer svi mi zapravo umiremo zbog ljubavi… No kada se na sceni začuje pravi Marijin glas koji simbolizira i osmu smrt, odjednom shvaćamo da je glas Marije Callas doista besmrtan te da on nikada neće umrijeti“, zaključila je Marina.

Pročitaj više

Između strasti i samouništenja

Jako je lako mrziti ovaj film – od navodnika na plakatu filma koji su nam namigivali prije nego što smo stigli u kino, preko onog da je film podbacio kao šalabahter za one koji nisu čitali prvi i jedini roman Emily Brontë, objavljen 1847. godine pod muškim pseudonimom Ellis Bell, do toga da sve što gledamo izgleda kao još jedan kostimirani set koji bi se svidio Taylor Swift. No ako izdržite do kraja ove duge i turbulentne sage i ne poskliznete se na sve mokre stvari – od kokošjih jaja, krvi, sline puževa i grozne kiše koja neprestano pada – možda otkrijete nešto što smo u međuvremenu prigušili. Mračnu ljubav sa svim onim nuspojavama i animalnu žudnju. Ili kako se to danas moderno zove – limerenciju.

Psihoseksualni pop-triler

Ako umjetna inteligencija više od svega voli jednog umjetnika, to je onda Salvador Dali. Jesmo li konačno dobili film koji izgleda i zvuči kao da ga je radio AI Dali? Prepun pompoznih riječi, misticizma i demona. Šteta što se na vrijeme nisu prijavili za ovogodišnji Eurosong.

Da je živjela u neko staro doba, zvali bi je renesansnom umjetnicom, budući da na inovativan način spaja umjetnost, ples, tijelo i tehnologije. No danas ćemo reći da FKA Twigs slays. Jer ne samo što je ove godine s albumom Eusexua osvojila svoju prvu Grammy nagradu, nego je ušla u svijet filma i na veliku smotru suvremene umjetnosti.

Identitet u digitalno doba

Četrnaesto izdanje bijenalnog Međunarodnog festivala Organ Vida otvara se 11. lipnja u 20 sati u Muzeju suvremenu umjetnosti Zagreb s čak pet izložbi, među kojima je i centralna izložba finalista koji su svojim radovima odgovorili na temu festivala Happy Spiralling / Sretno u vrtlogu. Pored grupne izložbe finalist⁞a s radovima jedanaest umjetnika, iste večeri u MSU Zagreb otvaraju se četiri samostalne izložbe umjetnika: Julie Béne, Kevina Osepe, Sare De Brito Faustino i Paule Tončić, ovogodišnje dobitnice Nagrade Marina Viculin. Pored izložbenog, u Galeriji SKD Prosvjeta održat će se i diskurzivni program festivala s predavanjima, razgovorima i predstavljanjem nove publikacije Organa Vida The Vibes Are Off koja tematizira humor, ružnoću i online estetiku kao kritičke pristupe u vizualnoj umjetnosti i kulturi. Izložbe u MSU Zagreb ostaju otvorene do 6. rujna 2026. godine.

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.