Društvo hrvatskih književnika od 2. do 4. listopada organizira 45. Zagrebačke književne razgovore. Riječ je o jednoj od najdugovječnijih književnih manifestacija u Hrvatskoj, ali i šire, koja ne samo da je lice hrvatske književnosti i kulture okrenuto prema svijetu nego i svijet doveden k nama. Naime, Zagrebački književni razgovori otkrivaju nam i približavaju svjetska književna kretanja i daju kako znanstveni, tako i umjetnički uvid u njih hrvatskim književnicima, ali i javnosti koju zanima književnost.
Ove godine tema Zagrebačkih književnih razgovora naslovljena je „U potrazi za književnim kanonom – čitaj me za stotinu godina‟. U književnoteorijskom smislu kanon se najčešće definira kao ustaljeni popis autora koji se smatraju književno vrijednima. Razmatranju književnog kanona pripada osobit značaj, pa je možda upravo to razlog čestim nesuglasicama oko njegova oblikovanja. Ipak, kako se kanon mijenja, a kako gledamo na književni kanon danas? Kakve će se knjige čitati u budućnosti, koje će „nestati‟, a tko će književna djela (ako itko), i kako, čitati?
Ove nas godine u Društvu hrvatskih književnika na Trgu bana Jelačića očekuje 16 inozemnih i hrvatskih sudionika koji će se „baciti u potragu“ za književnim kanonom i, sigurni smo, otvoriti brojne zanimljive rasprave na tu uvijek aktualnu temu.
Program će oba dana održavanja manifestacije započinjati u 9 sati, a o književnom će kanonu raspravljati Ana Bedek, Vanda Mikšić, Sanja Nikčević, Miroslav Mićanović, Krisztina Tóth, Walter Fanta, Maciej Czerwiński, Michal Babiak, Tihomir Glowatzky, Marinko Koščec, Natka Badurina, Seid Serdarević, Chloé Billon, Kristian Novak, Antun Pavešković i Domenica Perrone.
Osim vrijednih predavanja na temu književnog kanona, bilo da će se razgovarati o „našemu suvremeniku Borgeseu‟, utjecaju francuskih književnih nagrada na oblikovanje kanona ili potrebi književnog kanona u Njemačkoj, održat će se i vrlo zanimljivi paneli, odnosno moderirani razgovori. „Svatko misli da je kanon njegove kulturne sredine najgori, ali nije. Vrijedi zajednički promisliti o tome što je izazvalo takvu zbrku s vrijednostima i što mi pisci možemo u vezi s tim učiniti. Bismo li trebali učiniti išta? Je li to piščev posao? Ili on treba samo pisati, ne mareći za recepciju i kanon?‟ kaže poznata i višestruko nagrađivana mađarska spisateljica, pjesnikinja i prevoditeljica Krisztina Tóth. Tijekom moderiranog razgovora postavit će se pitanje možemo li se složiti oko pet najboljih pisaca, a austrijski teoretičar i književnik Walter Fanta pita se, u skladu s podnaslovom ovogodišnjega ZKR-a – koji pretpostavlja postojanje kanona i u budućnosti – hoće li u kontekstu novih medija književnost doživjeti kraj, a kanon postati preživjelom kategorijom. Panel će moderirati prevoditelj i književnik Andy Jelčić.
Iako važan temelj književne kulture, kanon, pogotovo kad ga se smatra nacionalnim, lako može dobiti nazadan prizvuk. Kanon je tu i zato da ga se potkopava; uostalom, mnogo djela koje danas smatramo dijelom kanona nastalo je odbijanjem kanona. Zato je iznimno važno otvoriti prostor za dijalog između različitih književnih tradicija, formi i jezika, jer svrha je da kanon ostane živim temeljem, a ne okoštalom normom, tvrdi višestruko nagrađivana francuska prevoditeljica Chloé Billon. Billon, koja je između ostalog prevela više hrvatskih važnih suvremenih autora i autorica kao što su Renato Baretić, Zoran Ferić, Damir Karakaš, Robert Perišić, Olja Savičević, Slavenka Drakulić, Dubravka Ugrešić, Bekim Sejranović i Kristian Novak, na moderiranom će razgovoru baciti svjetlo na kanon kao živo tkivo, dok će jedan od najčitanijih hrvatskih pisaca današnjice Kristian Novak dati „Tri pogleda na kanon‟. Pojam kanona Novak promatra iz triju perspektiva – jezikoslovca, romanopisca i građanina kojemu je silno stalo do kvalitetna obrazovanja u njegovoj zemlji. Panel moderira Andy Jelčić.
Pitanje što je klasik i kako se postaje klasikom jedno je od najtežih, smatra glavni urednik u izdavačkoj kući Fraktura Seid Serdarević. O tome kako vidjeti hoće li neko djelo – roman, knjiga priča ili zbirka poezije – postati klasikom, govorit će iz perspektive urednika i onoga tko bira djela za objavljivanje, uzimajući u obzir ono što mogućega budućeg klasika izdvaja od ostatka književne produkcije, i zašto, te može li se to uvijek prepoznati.
U raspravama nakon svakog izlaganja sudjelovat će kako nazočni članovi DHK-a, tako i svi ostali slušači, jer ZKR je tradicionalno forum susreta cjelokupne kulturne javnosti.
45. Zagrebački književni razgovori održat će se od 2. do 4. listopada u Društvu hrvatskih književnika na Trgu bana Josipa Jelačića 7.
Detaljne informacije o programu pronađite na http://dhk.hr/zagrebacki-knjizevni-razgovori/.
