Culture

U zagrebačkoj Oris Kući arhitekture 18. ožujka u 18 h otvorena je izložba fotografa i vizualnog umjetnika Luke Dubroje pod nazivom „Radne fotografije“, koja publici nudi rijedak pogled iza kulisa kazališnog procesa. Kroz seriju crno-bijelih fotografija Dubroja dokumentira ono što publika gotovo nikada nema priliku vidjeti – trenutke nastanka predstave u kojima je sve još uvijek otvoreno, nedovršeno i podložno promjeni.

Pogledali smo filmove nominirane za Oscara – ‘Sentimentalnu vrijednost’, ‘Hamneta’ i ‘Martyja Veličanstvenog’ – i sad se pitamo: ne bave li se svi filmovi jednom te istom temom – velikom muškom opsesijom da postanu veliki filmaši, veliki pisci, veliki sportaši, na uštrb svih oko sebe, a posebice ženskih likova? I zašto svi ti veliki muškarci imaju takav problem s izražavanjem emocija i komunikacijom?

Na prvi pogled priča s fiktivnog irskog otoka izgleda kao bizarni horor. No kako film odmiče, postaje jasno da govori o nečemu vrlo suvremenom – o ghostanju i brutalnoj moći šutnje kada jedan prijatelj jednostavno odluči izbrisati drugoga iz života.

Što biste pitali svoje omiljene umjetnike kad biste mogli sjediti s njima nasamo i tražiti savjet o uspjehu u svijetu umjetnosti? Lydia R. Figes je tijekom godine dana upravo to pitanje postavila više od pedeset vodećih suvremenih umjetnika – među njima Tracey Emin, Wolfgangu Tillmansu, Anishu Kapooru, Juno Calypso i mnogima drugima. Rezultat njezinih razgovora pretočen je u knjigu Bilješke o preživljavanju: Životne lekcije suvremenih umjetnika.

Moraju li žene biti gole da bi ušle u The Met? Proučavajući zidove jednog od najvažnijih svjetskih muzeja, feministički kolektiv Guerilla Girls 1989. otkrio je poražavajući podatak – unutar moderne zbirke Metropolitana manje od 5 % djela potpisivale su žene, dok je istovremeno čak 85 % izloženih aktova prikazivalo ženska tijela. Četrdeset godina javnoga djelovanja obilježava aktualna izložba „How to Be a Guerilla Girl“, koja posjetiteljima nudi uvid u njihove arhive, metode rada, izazove s kojima su se susretale te, naravno, sve umjetnice koje je povijest odlučila preskočiti.

Iako su umjetnice često bile izostavljane i „zaboravljane“ u povijesti umjetnosti, Nasta Rojc posljednjih desetljeća pobuđuje velik interes kroz studije, istraživanja i umjetničke projekte. Povjesničarka umjetnosti Darija Alujević, autorica monografije „Mila Wod: Prva hrvatska kiparica“ i suradnica na dokumentarcu „Nasta Rojc – Enfant terrible“, piše o tome zašto je Nasta važna i kako njena djela i danas djeluju ispred svog vremena.

Dugogodišnja novinarka i urednica izdavačke kuće Media bar – Marina Dimić Kepeski – odabrala je za MOOD tri inspirativne knjige o snažnim ženama. Od prvog pravog feminističkog romana Anne Brontë o ženi koja napušta muža zlostavljača, preko knjige memoara Lene Dunham, do fantastičnog romana Ankice Tomić o ženi u Dalmatinskoj Zagori koja se moćno nosi s lošim kartama koje joj je život dodijelio.

Što bi se dogodilo da su se srele slikarica Frida Kahlo, fotografkinja Dora Maar i fizičarka Mileva Einstein? Pogledali smo u kazalištu ITD odličnu predstavu ‘Djevojke s rogovima’, koja možda na tren podsjeća na dobra ženska druženja i kabare s opakim humorom i lucidnim analizama veza, na tragu serije ‘Seks i grad’ i knjige ‘Grad djevojaka’ Elizabeth Gilbert, ali iz koje izlazite ošamućeni kao da ste predugo ležali na kauču kod šrinka.

Za razliku od prijašnjih Bijenala koji su bili obilježeni spektaklom i političkim aktivizmom, novi program najavljuje povratak izvornim kvalitetama umjetnosti: otvaranju međuprostora i svjetova imaginacije, emocionalnosti, osjetilnosti i subjektivnosti te poticanju na sanjanje i čuđenje.