„Pun mi je kufer minulog rada, ne zanimaju me retrospektive“, rekla je umjetnica i aktivistica Sanja Iveković na press konferenciji povodom svoje zagrebačke retrospektivne izložbe „Works of Heart (1970-2023)“ u Muzeju suvremene umjetnosti. I premda ova izložba donosi opsežan presjek njezina dosadašnjeg rada, ona nije završena priča. Radovi nastajali prije dvadesetak i više godina i danas su vrlo aktualni, a umjetnica ih teži staviti u specifičan suvremeni kontekst.
Izložba čija je kustosica Zdenka Badovinac rezultat je suradnje Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu i Kusthallea u Beču, gdje je premijerno prikazana prošle godine. Iako dijele isti naslov, zagrebačka je izložba opsežnija te uključuje nove produkcije „Trudna memorija“ (Pregnant Memory) i „Izvještaj u sjeni“ (Shadow Report), veliki broj radova iz kolekcije MSU. Tu je i sasvim novi segment: arhiv pod nazivom „Točke susreta: Dokumenti u nastajanju, 1968.-1982.“ koji za ovu prigodu kurira Ivana Bago, kao i presjek autoričinih aktivističkih aktivnosti, a dva su dijela u svojevrsnom dijalogu.
Naziv Works of Heart proizlazi iz jednog od umjetničinih radova, koji je predstavljen na istoimenoj izložbi u Galeriji Josip Račić u Zagrebu 2001. godine. Sanja Iveković preuzela ga je sa stranica New York Times-a iz veljače 1994., kada je uz fotografiju i izvješće o pokolju civila na sarajevskoj tržnici objavljen reklamni oglas za ogrlicu sa privjeskom u obliku srca za Valentinovo. Napravivši od ratne fotografije i reklame dva odvojena plakata, naglasila je tu kontroverznu novinsku jukstapoziciju i dekonstruirala stereotipne prikaze žena u medijima.
Žene i mediji, nasilje nad ženama, nevidljivi rad i žene izbrisane iz povijesti neke su od tema koje se kod umjetnice uvijek iznova javljaju i kojima je utjecala na generacije umjetnica, feministica i aktivistica, ali i na promišljanje slike žena koja se može iščitati iz medija i javnog diskursa.
Njezini radovi „Tragedija jedne Venere“ i „Dvostruki život“, u kojima jukstaponira osobne fotografije s onima iz magazina te istražuje utjecaj Hollywooda, mode i marketinga na sliku žene, urezani su u kolektivno pamćenje svih kunsthistoričarki. Na izložbi se mogu vidjeti i radovi Gen XX. gdje na portrete supermodela prilaže imena i kratke biografije antifašističkih narodnih junakinja: Dragica Končar, Nada Dimić, Ljubica Gerovac, sestre Baković, Anka Butorac i Nera Šafarič, stavljajući tu naizgled daleku prošlost i zaboravljene junakinje u suvremeni kontekst i u svijest današnjeg društva.
Zaboravljene junakinje predmet su i njezina kontroverznog rada Lady Rosa of Luxembourg (2001.) koji je u zagrebačkoj verziji prikazan pod novim naslovom, “Trudna memorija”, čime ističe žensku ulogu u povijesti i u javni prostor donosi imena 91 junakinje odlikovane ordenom narodnog heroja NOB-a.
U sklopu izložbe u Beču (a izložene i u Zagrebu) producirana je i umjetničina knjiga “Jao si ga onome tko se boji duhova” s pjesmama, fotografijama i dokumentima njene majke, Nere Šafarić-Iveković, koja je i sama bila sudionica antifašističkog pokreta, zbog čega je bila uhićena i zarobljena u Auschwitzu.
„Kad se bavite radom Sanje Iveković, nikad se ne bavite samo jednom, nego mnoštvom tema“, istaknula je Ivana Bago, kustosica arhiva umjetnice pod nazivom „Točke susreta: Dokumenti u nastajanju, 1968.-1982.“ To je i više nego vidljivo na izložbi koja donosi presjek od preko 50 godina djelovanja ove suvremene umjetnice koja je među prvima u istočnoj Europi zauzela čvrst feministički stav te ga nije iskazivala isključivo kroz umjetničko, već i aktivističko djelovanje.
Izložba „Works of Heart (1970-2023)“ Sanje Iveković ostaje otvorena do 1. studenog 2023.
Naslovni vizual: press
