VAGUS EFEKT: Zašto jedan živac odlučuje hoćete li biti smireni, zdravi i sretni

Lena Ivanović
16.11.2025.

Kada bismo ljudsko tijelo zamišljali kao državu, mozak bi bio predsjednik, srce ministar unutarnjih poslova, a vagus živac… tajna služba. Neprimjetan, ali ključan. Onaj koji spaja, usklađuje, umiruje i, ako mu se zamjerite – polako, ali sigurno sabotira cijeli sustav.

Vagus (lat. lutajući) je deseti kranijalni živac i najduži parasimpatički živac u tijelu. Polazi iz moždanog debla i vijuga prema dolje kroz vrat, prsni koš i završava u crijevima. Uhodani multitasker, povezuje mozak s organima poput srca, pluća, jetre, želuca i crijeva. Drugim riječima, on je glavni komunikacijski kanal između glave i utrobe – doslovno vam daje osjećaj „imam knedlu u grlu“, „motaju mi se crijeva od stresa“ ili „slušam instinkt“.

Prvi su ga zabilježili antički Grci, a opisali u rimskom razdoblju – Galen, slavni liječnik iz 2. stoljeća, vjerovao je da iz živaca dolazi pokret i osjećaj. Ali tek s modernom neuroznanošću shvaćamo koliko je vagus superheroj vašeg zdravlja. I koliko ga, usput rečeno, ne znate slušati.

Zašto je važan?

Zato što regulira gotovo sve što vam treba da preživite i živite smisleno: rad srca, disanje, probavu, refleks gutanja, zijevanje, pa čak i vaše emocionalno stanje. On spušta organizam iz „bori se ili bježi“ u „odmori se i probavi“. Ako je živac vagus dobro toniran – vi ste smireniji, hrana se lakše probavlja, puls je stabilniji, a misli jasnije.

Vagus ne voli paniku, kaos ni previše kave. Ali obožava sigurnost, ritam i pažnju.

Zapravo, preko 80% vlakana vagusa putuje iz tijela prema mozgu – ne obratno. To znači da tijelo više komunicira s mozgom nego što mozak naređuje tijelu. I upravo tu dolazimo do moderne psihosomatike, ali i do genijalnih teorija koje su promijenile način na koji gledamo anksioznost i traumu.

Foto: Unsplash

Jedna od najvažnijih je Polivagalna teorija dr. Stephena Porgesa, koji vagus vidi kao emocionalni termostat tijela. Kada se osjećate sigurno i povezano – aktivan je „društveni“ vagus. Kada se osjećate ugroženo – moć preuzima „stari“ vagus, koji vas stavlja u shutdown.

Nije slučajno da kod problema s vagusom dolazi do simptoma poput anksioznosti, kronične iscrpljenosti, slabije koncentracije, smetnji u radu srca, probave i oslabljenog imuniteta. Sve češće se bilježe i poveznice s hormonalnim disbalansom, nesanicom, pa čak i fibromialgijom.

Vagus je tihi glas razuma, ravnoteže i regeneracije. U svijetu gdje sve viče – on šapuće. Ako ga naučite čuti, znat ćete kada stati, kada duboko udahnuti i kako prepoznati ono „nešto“ što vam tijelo pokušava reći – prije nego vas primora da ga čujete.

Najnovija istraživanja iz 2023. i 2024. dodatno potvrđuju važnost zdravog vagusa. Časopis The Journal of Neuroinflammation objavio je studiju prema kojoj stimulacija vagusa može smanjiti upalu kod osoba s Alzheimerovom bolesti. U Nature Mental Health prikazano je da snažnija aktivnost vagusa korelira s boljom emocionalnom regulacijom i otpornošću na stres – osobito kod adolescenata. Novi modeli pokazali su i da vagus sudjeluje u neuroimunološkoj obrani i održavanju homeostaze tijekom kroničnog stresa.

Foto: Unsplash

Kako ga umiriti i izbalansirati?

  • Duboko, dijafragmalno disanje – najjači prirodni stimulator vagusa. Udahnite 4 sekunde, izdahnite 6–8. Ponavljajte.
  • Hladna voda – umivanje lica hladnom vodom ili hladan tuš mogu potaknuti parasimpatički odgovor.
  • Pjevanje, hummanje, om-anje – vibracije u grlu stimuliraju vagus. Pjevajte u autu. Pomaže više nego što mislite.
  • Joga, tai chi i lagana tjelovježba – potiču povezanost tijela i uma. Vagus to obožava.
  • Masaža vrata i trbuha – lagano masiranje područja kroz koje prolazi vagus može ga „probuditi“.
  • Probiotici i prehrana bogata vlaknima – crijevna mikrobiota je najbolja prijateljica vagusu.
  • Kontakt i bliskost – iskren razgovor, smijeh, dodir. Socijalna povezanost hrani živac.

Pročitaj više

'Hobitnica oko vrata'

Prijelazna razdoblja obožavaju inovativne načine nošenja pulovera te igre između layeringa i novih načina vezanja. No jeste li znali da način kako nosite pulover puno govori o vašem karakteru

Godinama smo drhtanje prikrivali jer nam se nije dalo drugima objašnjavati što nam je, jesmo li bolesni ili toliko nesigurni da je to “bolno za gledati”. A onda su stigla važna istraživanja koja nam pomažu da prigrlimo drhtanje te da se jednom zauvijek oslobodimo stresa koji, kao i svaka napetost, ako se prikriva i potiskuje ostaje predugo u mišićima i fascijama.

Iluzija kompatibilnosti

Priznajemo, obožavamo pjesmu Alke Vuice ‘Laži, laži, laži me’. Ima nešto pomalo uzbudljivo u dobro serviranim lažima, a još više u romantičnim pristranostima koje nam servira vlastiti um. Pa ipak, prisilili smo se zaviriti iza tamne strane slatkih laži ne bismo li saznali što je to rizik lažnog vjerovanja, zašto nas neke osobe automatski privuku i uvlače u začarani krug ovisnosti te kako konačno progledati?

Izlaz iz fatalne veze

Što je to u našoj ćudi da nas tjera da hakiramo partneru e-mail, da se smucamo oko njegove zgrade dok vani lije kao iz kabla i da otkantavamo frendice jer smo, eto, toliko zauzete ne bismo li slučajno naletjele u gradu na predmet svoje žudnje? Da, čini se da odgovor leži baš u onom dijelu mozga koji je odgovaran i za sve vrste destruktivnih ovisnosti. Želite li se skinuti?

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.