NARATIV ‘JEDAN PROTIV DRUGOGA’: Pozivnica za eksperiment radikalne empatije

Erna Žganjar
08.03.2024.

Muškarci protiv žena, generacija Z protiv milenijalaca protiv boomera, svejedi protiv biljojeda, plave države protiv crvenih, vjera protiv vjere, benzin protiv dizela protiv struje, kravlje mlijeko protiv sojinog… Svejedno je li riječ o nejednakosti, rasizmu, seksizmu, mobilnosti, klimatskoj krizi, rodovima, izboru mlijeka za kavu – izgleda da ima bezbroj razloga za narativ jedan protiv drugoga. Srećom, uvijek postoji i izlaz iz začaranog kruga polarizacija.

Zamislite da vam danas poklonim košaru punu najfinijih delikatesa. Koji osjećaji vam se pritom pojavljuju? Iznenađenje, veselje? Biste li ju opće prihvatili ili u nelagodi odbili? Davanje i primanje danas nije nimalo lagan zadatak. Kao gotovo u svemu i tu vlada podjela. Balans života se odavno uzdrmao i sigurno se svatko od nas pita, pa čak i u najjednostavnijoj gesti, što i koliko materijalno i emocionalno moramo uložiti kako bismo održali ravnotežu. Ali je li to smisao? Smisao zajedništva, empatije, harmonije?

Opasne polarizacije

Tema koja me posebno zaokuplja su razlike. Brine me razdvajanje i histerija. Samo da vam navedem nekoliko primjera: muškarci protiv žena, generacija Z protiv milenijalaca protiv boomera, svejedi protiv biljojeda, plave države protiv crvenih, vjera protiv vjere, benzin protiv dizela protiv struje, kravlje mlijeko protiv sojinog… Svejedno je li riječ o nejednakosti, rasizmu, seksizmu, mobilnosti, klimatskoj krizi, rodovima, izboru mlijeka za kavu – izgleda da ima bezbroj razloga za narativ jedan protiv drugoga.

Foto: Unsplash

Iako ćemo sada svi pomisliti da smo barem do sada trebali shvatiti kako nas taj gromoglasan stav razdvajanja ne vodi nikuda, a kamoli da nas potiče na razvoj. Kao društvo bismo trebali tražiti razgovor i to posebno onaj koji najviše boli jer tako ćemo pronaći sličnosti i poveznice pa i put prema rješenju. Jesmo li konačno spremni graditi nove mostove kroz iskrene razgovore? Na takvim temeljima mogli bismo uspjeti prekinuti toksični krug mržnje i predrasuda.

Zašto je jednostavnije misliti negativno?

U teoriji ovo zvuči lagano, zar ne? Razgovor, dogovor, empatija i nastavljamo zajedno dalje u dobrom smjeru. Nažalost praksa je daleko od jednostavne izvedbe, a na putu nam stoji vlastito unutarnje programiranje. Zasigurno ste na svojim svakodnevnim životnim primjerima ustanovili kako vam je daleko jednostavnije i brže razmišljati negativno. Posljedično kontinuirano tražimo (i nalazimo) argumente i razloge koji naša postojeća uvjerenja i potencijalnu kontru samo još više ohrabruju. E pa dobrodošli u začarani krug koji radi još veći razdor između nas.

Foto: Unsplash

Empatijom protiv začaranog kruga

I kako možemo prekinuti negativnu spiralu? Svakodnevnom upotrebom radikalne empatije. Upravo vas na taj eksperiment želim motivirati i inspirirati. Znam, znam, tako ga je lako opisati, a super teško provesti u djelo. Međutim, sigurna sam da je izvedivo. Vjerujem da duboko u sebi imamo potreban know how koji će nam pomoći osjetiti onog drugog, vidjeti ga. Radikalna empatija podrazumijeva da svjesno stavimo svoje uobičajene emocije i načine razmišljanja sa strane i aktivno potražimo druga gledišta. Rezultat? Gradimo nove povezanosti i ponovo stupamo u dijalog s osobom nasuprot nama, ali ovaj put drugačije. Zainteresirano, otvoreno, iskreno. Čini mi se da je ovo dobar put u jedno funkcionalno društvo koje zajedno traži rješenja. Hajdemo probati promijeniti dosadašnji narativ “mi protiv ostalih” u “zajedno bez obzira na spol, vjeru i sve ostalo zbog čega se borimo oduvijek”, a posebno zadnjih 40 godina.

Foto: Unsplash

Jeste li spremni za promjenu?

Osim toga, psihološki gledano, postoje potvrde da smo intrinzično socijalno motivirani i želimo pomagati drugima bez da očekujemo pohvalu za svoj čin. Sjetimo se samo koliko smo puta pomogli nepoznatim potrebitim ljudima, djeci i životinjama, a to smo učinili samo iz potrebe pomaganja drugima ne očekujući ništa zauzvrat. Pomaganje nam daje osjećaj vjere u zajedništvo. Posebno sada u vremenima velikih promjena ovo je ključni faktor. Ispred nas je hrpa zadataka koje možemo samo zajedno savladati.
Dakle, u nama zaista postoje svi potrebni alati kako bi naše društvo bilo empatičnije u svakodnevnom životu. Mi uistinu znamo kako biti empatični samo si to moramo dozvoliti. Svjesno. Zajedno. Dajte najbolje od sebe čak i onda kada niste sigurno kakvu ćete korist imati od toga.

Naslovna fotografija: Unsplash+

Pročitaj više

In the MOOD for colors

Zašto bi to sada netko radio? Ok, imamo više vremena, zabavno je, a uz to – puno se lakše snalazimo ako sve oko sebe organiziramo po bojama. I četvrta olakotna okolnost – boje itekako utječu na naše raspoloženje. Odobrio MOOD.HR

LEKCIJA O AUTORSKIM PRAVIMA

Ovaj je članak možda mogao završiti u našoj rubrici o kulturi, i to kao žalopojka što svijet nikada nije čuo remek-djelo – kako Kralj izvodi pjesmu ‘I Will Always Love You’, kao što je mogao biti smješten u rubriku Life pod egidom – ‘Događa se i najboljima’. No kako se divimo Dollynoj hrabrosti da kaže ‘Ne, nećete me nasanjkati da pristanem na nepovoljan ugovor’, smatramo da mu je itekako mjesto u rubrici – Power

Bad Boss

Manipulativno ponašanje, nedostatak empatije i donošenje odluka bez razmatranja posljedica – osobine su koje imaju lideri koji su poznati po tome da svako radno okruženje mogu pretvoriti u ogledni primjer toksične sredine. Evo kako izaći na kraj s njima, a bez da date otkaz?

Stanje visoke koncentracije

Možda ga zlatne ribice nimalo cijene, ali mačke itekako znaju da je sposobnost dobre koncentracije jedna od važnijih supermoći. Evo kako ćete svladati umijeće hiperfokusiranja, raditi s guštom i lakoćom te ne manje bitno – puno ranije odlaziti s posla na party.

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.