Baš sam se nedavno požalila prijateljici kako mi na svim digitalnim alatima s kojima radim ponestaje memorije. To mi radi totalni kaos, sve se lošije osjećam i umjesto da se primim posla i odjednom riješim te stvari prisiljena sam svakih nekoliko dana, pa čak i sati čistiti stvari iz memorija. Osim toga moje to do liste postaju sve duže iako sam davno naučila delegirati poslove, davati prioritetima prednost i micati nepotrebne stvari i ljude, ali uvijek postoji taj ali. Uglavnom, zanimljivo kako sam se sjećala samo tih nedovršenih, nagomilanih stvari, a one koje sam uspješno riješila kao da sam izbrisala iz memorije.
Osjećaj je sličan onime kad vam se nakupi ogromna količina obaveza ili dugo nepospremljen stan ili nered u sudoperu onako baš iz američkih filmova od po dva tjedna pa ste koncentrirani samo na to. Tada sam istražila i otkrila da to stanje ima – upoznajte Zeigarnik efekt. Za početak sjajno mi je da je riječ o još jednoj moćnoj ženi, psihologinji Blyumi Wulfowni Zeigarnik. Ona je temeljem istraživanja zaključila da nedovršeni zadaci ostaju u sjećanju, a to ima svoje prednosti i nedostatke. Svatko tko razumije Zeigarnik efekt može ga koristiti za produktivniji rad.
Vrijeme je da se pomnije pozabavimo jednim psihološkim fenomenom iz svakodnevnog (radnog) života. Vjerujem da se svi susrećemo sa situacijama „otvorenih tabova“, a Zeigarnik učinak možemo iskoristiti za produktivniji rad i još više uživanja u slobodnom vremenu zahvaljujući bistroj glavi.
Što je zapravo Zeigarnik efekt?
Zeigarnik efekt kaže da je vjerojatnije da će se ljudi sjećati nedovršenih nego dovršenih zadataka. Naziv potječe do ruske psihologinje Blyume Wulfowne Zeigarnik koja je promatrala fenomen s konobarom u kafiću sredinom 1920. Primijetila je da je konobar mogao zapamtiti narudžbe različitih gostiju. No, čim je željenu hranu i piće donio na pravi stol već nekoliko minuta kasnije više se nije mogao sjetiti tko je što naručio. Stoga se sjećao samo narudžbi koje još nije izvršio.
Psihologinja Zeigarnik je istraživala taj fenomen u eksperimentu na berlinskom Sveučilištu Humboldt 1927. godine. Testnoj grupi od 164 ispitanika zadala je različite zadatke, poput crtanja ili izrade rukotvorina. Dok su neke zadatke smjeli završiti do kraja u drugima ih je psihologinja prekidala. Zaključak je bio da su se ispitanici mnogo bolje sjećali zadataka koje nisu obavili. Zeigarnik je iz toga zaključila da mozak nadolazećim zadacima dodjeljuje određenu količinu pozornosti koju zatim smanjuje kada je zadatak dovršen i više ne zahtijeva nikakvu daljnju radnju.
Dvosjekli mač: prednosti i nedostaci
Čak i ako se učinak često nije mogao ponoviti u daljnjim istraživanjima i stoga je kontroverzan među znanstvenicima, osnovni princip se čini uvjerljivim. Primjer s konobarom pokazuje da Zeigarnik efekt itekako može imati smisla. Nedovršeni zadaci s vremenom žele biti dovršeni pa ih je dobro upamtiti.
No, upravo to može biti opasno i zahtjevno, pogotovo u svakodnevnom radnom životu. Zbog različitih razloga često nije moguće završiti sve zadatke prije kraja dana ili u određenom razdoblju. Zeigarnik efekt znači da čak i u slobodno vrijeme još uvijek razmišljamo o tome koje e-poruke i telefonske pozive su nam ostali neodgovoreni i koji su projekti još otvoreni. To ne samo da je neugodno već može dovesti i do kroničnog stresa ili problema sa spavanjem što u najgorem slučaju može dugoročno biti štetno za vaše zdravlje.
Kako se isključiti unatoč nedovršenom poslu?
Srećom, protiv gomilanja obaveza niste potpuno nemoćni jer možete prevariti svoj mozak. Ono što pomaže je dobro organiziran popis obaveza jer na tu listu upisujete sve nedovršene zadatke odnosno što točno treba napraviti i kada ćete to učiniti. Bez obzira na to koristite li olovku i papir ili koristite aplikacije znači da su nedovršeni zadaci za mozak zasad “zbrinuti” i možete uživati u kraju radnog dana, vikendu ili odmoru bez stalnog razmišljanja o tome što još morate učiniti. Stavljanjem zadataka na popis obaveza osjećate se kao da ste ih barem privremeno dovršili dok ponovno svjesno ne počnete raditi na njima.
Hemingwayeva metoda: brzo pronađite put natrag na posao
Zeigarnik efekt možete koristiti i obrnuto kao što je primjerice učinio pisac Ernest Hemingway. Njegov je trik bio u tome da uvijek svjesno prekine svoj posao na mjestu gdje je teoretski mogao nastaviti kako bi mu se vratio što je prije moguće sljedeći dan. Iako nije poznato je li Hemingway bio svjestan Zeigarnik efekta, on ga je iskoristio u svoju korist. Budući da se prekinuti zadaci pamte, više ste motivirani za nastavak rada nakon pauze, a idealno je da odmah znate što točno treba učiniti.
Odbacite to do listu
Ovo je jako bitno jer popisi obaveza nemaju kraja. Ponekad se samo gomilaju i imate osjećaj kada riješite 3-4 stvari s vaše to do liste već ste stavili nekoliko novih. Kao da se borite s vjetrenjačama. Iako uvijek možete učiniti više nekad je, posebno za vaše zdravlje i kvalitetu života, manje više. Umjesto da se preopterećujete i osjećate loše, odaberite do tri zadatka s najvišim prioritetom za dan ili tjedan koji će vam pomoći da budete bliže svom cilju, a u skladu s vašim vrijednostima. Dakle, budite sebi na prvom mjestu i prvo odradite ono što je vama osobno najbitnije kako biste se osjećali ispunjeno u privatnom i profesionalnom smislu. Što više zadataka i informacija možete rasteretiti, to će vaš mozak biti mirniji.
Zeigarnik efekt nenamjerno tjera naš mozak da posveti više energije, pažnje i vremena nedovršenim zadacima što rezultira stalnim osjećajem preopterećenosti. Dakle, ako želite smanjiti preopterećenost minimizirajte i rasteretite nedovršene zadatke.
Naslovna fotografija: Unsplash+
