Kada sam prije nekoliko godina sjedila na jednom zanimljivom poslovnom seminaru, a koji je istraživao povezanost mozga, naše poslovne odluke i našu spremnost da se mijenjamo u glavi, jedno od pitanja je bilo vezano uz magnetsku rezonancu mozga. Lijevo je bila fotografija mozga na kojem je svijetlilo svega nekoliko ključnih točaka, a desno je bio mozak koji izgleda kao da je upravo uhvaćen na rave partyju infracrvenom kamerom. Pitanje predavača je glasilo – kako je moguće da drugi mozak naprosto svijetli. Čitaj – da je tako dobro prokrvljen te da informacije kolaju super brzinom. Naravno da je nama naivnijima odmah palo na pamet da se radi o zaljubljenom mozgu, a ne onom na dopingu. No sada su stigla istraživanja iz Finske koja govore da smo bili u pravu jer zaljubljeni mozak doslovno svijetli.
Naime, svi već odavno znamo da kod naklonosti neuroni posebno snažno reagiraju, no može li se izmjeriti sva ta količina ljubavi i napraviti neke distinkcija između one romantične ljubavi, seksualne, prijateljske, ljubavi prema prijateljima i djeci te kućnim ljubimcima. Ne bi li istražio različite vrste ljubavi Pärttyli Rinne s Aalto Sveučilišta u Espoou je odlučio zabilježiti moždanu aktivnost svojih ispitanika. U istraživanju je sudjelovalo 55 muškaraca i žena u dobi od 28 do 53 godine, a svi su ispitanici bili u ljubavnoj vezi, imali barem jedno dijete te kućnog ljubimca.
6 vrsta ljubavi
Sudionicima su u tomografu predstavljene kratke priče o šest različitih vrsta ljubavi – onoj prema vlastitoj djeci, partneru, prijateljima, strancima, kućnim ljubimcima i prirodi, a o svakoj pojedinačnoj su trebali razmišljati deset sekundi. Ne bi li se bolje snalazili u svim tim odnosima istraživači su ubacili i neke kontrolne „neljubavne“ scene. Primjerice, gledanje kroz prozor autobusa ili nesvjesno pranje zubi. Pogađate, svi misaoni procesi i osjećaji koji su se događali u mozgu su mjereni, a putem upitnika su prikupljena i opažanja o različitim kategorijama ljubavi.
Priče o ljubavi prema prirodi aktivirale su sustav nagrađivanja i vizualne dijelove mozga, ali ne i one socijalne. Roditeljska ljubav imala je jedinstvenu značajku jer su samo kod nje određeni dijelovi striatuma, povezani s nagradom, bili snažnije aktivirani. S druge strane, suosjećajna ljubav prema strancima izazvala je relativno slabu moždanu aktivaciju. No istraživači su primijetili da su aktivirani dijelovi mozga kod svih oblika međuljudske ljubavi vrlo slični, samo se intenzitet aktivacije razlikovao, a sve su bile povezane sa socijalnom percepcijom.
Sada je i znanstveno dokazano da ljubav uzrokuje brze aktivnosti u različitim dijelovima mozga, a najintenzivnije kod roditeljske ljubavi prema vlastitoj djeci. A odmah na drugom mjestu je i romantična ljubav, tvrdi istraživački tim u časopisu „Cerebral Cortex“.
Kod ljubavi prema prirodi i kućnim ljubimcima ova aktivacijska uzročna veza nije pronađena. Doduše, s jednom iznimkom. Jer kada su ispitanici dobili sljedeći zadatak koji glasi – „Opustili ste se kod kuće na kauču, a vaša mačka se upravo sklupčala do vas i počela umorno presti. Volite svog ljubimca“, nešto se brzinski dogodilo u mozgu. A eto konačno i dokaza zašto su mačke zauzele sva ključna marketinška mjesta. Naime, ako je vjerovati istraživanjima, navodno se iz snimki mozga može skužiti ima li netko kućnog ljubimca, jer u tom slučaju mozak pokazuje pojačanu aktivaciju u socijalnim područjima, baš kao i kod međuljudske naklonosti. Dragi stranče koji me uporno gledaš u tramvaju. Red je da sljedeći put poneseš i mačka u košari.:)
Naslovni vizual: Canva
