zašto je luksuz "utihnuo"

RECESSION FASHION: Kakve veze ima burza s duljinom suknje i visinom potpetica?

Kristina Stakor
28.06.2026.

Inflacija, opća nesigurnost i fluktuacije na burzi… Što donosi budućnost? Izgleda da u potrazi za ekonomskim prognozama neke pokazatelje možemo pronaći i na modnim pistama

Zadnjih nekoliko sezona mikrotrendovi smjenjivali su se gotovo na tjednoj bazi, no jedan se uspio održati i dominirao je društvenim mrežama, street styleom, pa i malim ekranima: „tihi luksuz“. Mogli bismo to pripisati serijama kao što su „Billions“ i „Succession“ ili „White Lotus“. Ili je možda došlo do zasićenja logomanijom koja je vladala prije toga. No ekonomski stručnjaci koji su svoj pogled svrnuli na modu rekli bi: za 50 nijansi bež kriva je ekonomska kriza.

Tihi luksuz ili recesijska moda

Kako izgraditi „capsule“ garderobu, bazični komadi u koje vrijedi uložiti, torbice kao investicija, minimalistički komadi koji pristaju svakome i slični naslovi kojima me algoritam bombardira na društvenim mrežama ukazuju na trend koji se naizgled odmiče od prolaznih trendova kako bi nas usmjerio k izgradnji garderobe klasičnije estetike i trajnijih vrijednosti. Znači li to da moda napokon postaje održivija, a brendovi koji sponzoriraju takve sadržaje ekološki osviješteni? Ili možda postoji još neka skrivena motivacija?

„Pogledajte Marie Antoinette: kad puk prolazi kroz teško razdoblje, na drečavost više klase ne gleda se blagonaklono“, piše Millie Roberts za Refinery 29 objašnjavajući zašto odjednom viđamo toliko jednobojnih midi suknji i bezličnih krem pulovera.

Androgina silueta i rodno neutralni komadi još su jedan način kako modni brendovi žele doskočiti eventualnom padu prodaje i sugerirati inkluzivnost. Tamnije, neutralne boje, nenametljivi nakit i modni dodaci bez vidljivog brendiranja neće se isticati u masi (i isprovocirati gladnu svjetinu), ali će u duhu pravog tihog luksuza pravim modnim poznavateljima prišapnuti radi li se o statusnom simbolu ili jeftinoj kopiji. To svakako objašnjava i zašto jednostavne tote torbe Phoebe Philo ili brenda The Row lete s polica usprkos svojim četveroznamenkastim ciframa.

Dosadašnje krize poput Velike depresije prije stotinjak godina i recesije koja je nastupila 2008. to su već pokazale. Nakon razuzdanih dvadesetih uslijedilo je „otrežnjenje“ 1930-ih kada su se sve manje viđale šljokice, fokus je stavljen na trajnost i kvalitetu, a suknje su postale duže.

Dužina suknje i visina potpetice

To potvrđuje i tzv. hemline index theory ili teorija poruba kao pokazatelja kretanja na tržištu. 2010. Marjolein van Baardwijk and Philip Hans Franses pratili su statistike o prosječnoj duljini suknje od 1921. do 2009. i objavili ekonomsku studiju koja pokazuje da su porub suknje i uvjeti na tržištu u negativnoj korelaciji. U prijevodu: što su suknje kraće, stanje na burzi je bolje, a duže suknje ukazuju na ekonomske padove.

Sličnom premisom vodilo se istraživanje koje ukazuje na korelaciju između visine potpetice i burzovnih kretanja. Ukratko, što viša potpetica, to dublja depresija – i obratno.

Indeks ruža opisuje porast prodaje kozmetike, posebice ruževa, u trenucima ekonomskih kriza, što se dogodilo i u vrijeme post-pandemijske krize, a tada je uočeno i povećanje prodaje lakova za nokte, maskare i skincarea.

Ekonomski stručnjaci razlog tome pronalaze u činjenici da se radi o sitnim luksuzima koji nas neće baciti u bankrot, a ipak će biti mala nagrada i pridonijeti tome da se, barem na trenutak, osjećamo bolje. I biti oblik eskapizma kojim želimo unijeti dašak glamura u sivu svakodnevicu, izdignuti se (doslovce visokim potpeticama) iz cijele situacije.

A možemo li onda iz novih kolekcija izvući i neki zaključak o tome kakva nas financijska situacija očekuje u narednoj godini? Pokazatelji su zbunjujući. Suknje jesu postale duže, ali hlače su i dalje praktički gaćice. Na crvenim tepisima nismo mogli vidjeti puno masivnih ogrlica i narukvica s dragim kamenjem kakvo se inače viđa na tim događanjima, ali bilo je dosta perja, svile i pastelnih boja. Kaputi i jakne i dalje su uglavnom androgini, ali zato se više karaktera unosi modnim dodacima kao što su neobični šeširi i upadljivi remeni. Hoćemo li ih morati stezati, odgovor možda ipak trebamo potražiti negdje drugdje…

Naslovni vizual: Unsplash / Cleo Vermij

Pročitaj više

Od prve egipatske olovke za oči, preko cara Konstantina koji je bio praotac današnjih filtera jer si je na kovanicama umjetno povećavao oči, do današnjih estetskih zahvata koji su tako suptilni da se gotovo i ne vide – njemačka spisateljica Rabea Weihser u knjizi Kako smo postali tako lijepi istražuje zašto smo već stoljećima u lovu na ljepotu. I zašto je digitalno ogledalo ponekad tako opasno.

U samome srcu Zagreba, na adresi Martićeva 4, pronalazimo Galeriju Paravan, prostor koji na iznimno interesantan način spaja umjetnost i toplinu doma. Iza nje stoji dizajner Vanja Rakočević, autor čiji se rad kreće između uporabnog i skulpturalnog objekta, povezujući suvremeni dizajn, antikvitete i rijetke artefakte u jedinstvenu, intuitivno vođenu cjelinu.

O instinktu kao ključnome alatu pri selekciji i stvaranju, odnosu funkcije i estetike te ulozi boja pri uređenju razgovarali smo s Rakočevićem koji je također podijelio vlastita razmišljanja o važnosti slow design filozofije kojoj se u posljednje vrijeme vraćamo kao i o svemu onome što gubimo odaberemo li se osloniti isključivo na modernu tehnologiju umjesto na stvarna iskustva prostora i života uopće.

Da savršena simetrija ne postoji, znamo već odavno. Uostalom, koliko je već eseja napisano o predivnom i intrigantnom licu Kate Moss, koje nije 100 % simetrično, ili o različitoj boji očiju Davida Bowieja? Očito ne dovoljno, jer trend koji je uzeo maha i koji je na TikToku prikupio 200 milijuna pregleda zove se Facial Harmony. O čemu je točno riječ i zašto ne prestajemo ganjati taj nedostižni ideal?

Malo je uzoraka u svijetu mode koji su uspjeli spojiti dvije krajnosti – šašavi look i onaj dašak konzervativne old money estetike.

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.